Toplotni udar: simptomi i tretman

Ozbiljne posljedice

Toplotni udar je najozbiljniji oblik toplotnih povreda i može doprinijeti  do kritičnog zdravstvenog stanja. Ako posumnjate da je nekog zadesio toplotni udar – još poznato kao sunčanica – trebate pozvati hitnu pomoć i, čekajući da dođu, sami ponuditi prvu pomoć povrijeđenoj osobi. Toplotni udar može ubiti ili izazvati opasne povrede na mozgu i drugim unutarnjim organima. Iako ova povreda obično zadesi osobe starije od 50 godina, često može doći i kod mladih sportaša.

Toplotni udar: simptomi i tretman
Pijte mnogo tečnosti kao prevenciju od toplotnog udara.

Toplotni udar se često desi kao progresija od blažih toplinski bolesti, kakvi su toplinski grčevi, sinkopa (nesvjestica) i toplinske iscrpljenosti. Ali, do toplinskog udara može doći i bez ranijih znakova toplinskih povreda.

Toplotni udar se desi nakon ranijeg dugog boravka na visokim temperaturama – obično u kombinaciji sa dehidracijom – što vodi do opadanja tjelesnog kontrolnog sistema temperature. Medicinska definicija toplotnog udara je da je osnovna tjelesna temperatura veća od 40°C, sa komplikacijama na centralnom nervnom sistemu koje se dese nakon izlaganja visokim temperaturama. Drugi česti simptomi uključuju mučninu, napade, konfuziju, dezorijentiranost i povremeni gubitak svijesti ili komu.

Simptomi toplotnog udara

Karakteristični simptom toplotnog udara jeste temperatura iznad 40°C. Ali nesvjestica može biti prvi znak.

Drugi mogući simptomi:

  • Pulsirajuća glavobolja
  • Vrtoglavica i lagana ošamućenost
  • Nedostatak znojenja unatoč vrućini
  • Crvena, vruća i suha koža
  • Mišićna slabost ili grčevi
  • Mučnina i povraćanje
  • Ubrzan rad srca, koji može biti snažan ili slab
  • Brzo plitko disanje
  • Promjena ponašanja, konfuzija, dezorijentiranost i posrtanje
  • Napadaji
  • Nesvijest

Prva pomoć kod toplotnog udara

Ako sumnjate da neko ima toplotni udar, odmah zovite prvu pomoć ili odvezite osobu u bolnicu. Svako odgađanje odlaska može biti fatalno. Dok čekate pomoć, pružite svoju pomoć. Pomjerite osobu na klimatizirano područje – ili bar ledeno, hladovito područje – i otklonite svu nepotrebnu odjeću.

Ako je moguće, izmjerite tjelesnu temperaturu i probajte je smanjiti na normalnu. Ako nemate toplomjera, svejedno se ne ustručavajte da ponudite prvu pomoć pri smanjenju temperature.

Probajte sljedeće strategije:

  • Postavite ventilator kod pacijenta dok vlažite njegovu/njenu kožu spužvom ili lagano šlaufom.
  • Stavite led ispod pazuha, na prepone, vrat i leđa. Ova područja su imaju mnogo krvnih žila blizu kože, hlađenje tih područja može smanjiti tjelesnu temperaturu.
  • Stavite pacijenta pod tuš ili u kadu, te okupajte hladnom vodom.

Ako još nije stigla prva pomoć od doktora, zovite bolnicu za instrukcije šta dalje da radite.

Nakon opravka od toplotnog udara, osoba bude osjetljivija na visoke temperature u sljedećim sedmicama. Najbolje je da izbjegavate visoke temperature i teške vježbe dok ne dobijete odobrenje od doktora.

Faktori rizika za toplotni udar

Toplotni udar obično se javi kod stariji ljudi koji žive u kućama bez klima uređaja ili dobrog protoka zraka. Druge grupe pod rizikom uključuju ljude bilo koje dobi koji ne piju dovoljno vode, imaju kronične bolesti, ili koji mnogo piju alkohol.

Toplotni udar je jako povezan sa indeksom topline, što je mjera koliko vam je vruće kad su povezani  učinci relativne vlažnosti i temperature zraka. Relativna vlažnost od 60% ili više otežava isparavanje znoja, što ometa sposobnost tijela da se hladi.

Rizik od bolesti vezanih za toplotu povećava se kad se indeks topline poveća za 90 stepeni ili više. Pa je važno, pogotovo za vrijeme toplotnih valova, da se obrati pažnja na toplotni indeks, jer boravak na suncu može povećati indeks za 15 stepeni.

Ako živite u urbanoj sredini, možete osobito biti izloženi dugom toplinskom valu, pogotovo ako su tu stagnirajući atmosferski uvjeti i zrak lošeg kvaliteta. Urbana područja su zagrijanija od obližnjih ruralnih područja. U takvim mjestima, asfalt i beton sadržavaju toplotu tokom dana koja tek postepeno opada noću, što donosi visoke temperature i tokom noći.

Drugi faktori povezani sa bolestima uzrokovanim toplinom:

Godine starosti. Novorođenčad i djeca do 4 godine i stariji od 65, su ranjivi jer se sporije navikavaju na toplinu nego drugi ljudi.

Zdravstveno stanje. To uključuje stanje srca, pluća, bolesti bubrega pretilost ili nedovoljna tjelesna težina, visok krvni pritisak, dijabetes, mentalne bolesti, siklemija, alkoholizam, opekline od sunca, i svi uvjeti koji dovode do groznice.

Lijekovi. U to su uključeni antihistaminici, dijetne tablete, diuretici, sedativi, tablete za smirenje, stimulansi, antikonvulzivni lijekovi, lijekovi za srce i krvni pritisak poput beta-blokera i vazokonstriktora, te lijekovi za psihijatrijske bolesti poput antidepresiva i antipsihotika. Nelegalne droge poput kokaina i metamfetamina su povezani također sa povećanjem rizika od toplotnog udara.

Ljudi koji boluju od dijabetesa – koji su izloženi riziku od čestih posjeta bolnicama, te bolestima vezanih za toplotu koje mogu dovesti do smrti – mogu često zanemariti rizik tokom toplotnih valova, tvrde stručnjaci koji su radili istraživanja na Klinici u Arizoni. Konsultujte se sa doktorom u vezi vaših zdravstvenih uvjeta, da li će na njih djelovati vlažnost zraka i visoke temperature.

Zaštita od toplotnog udara

Kad je indeks toplote visok, najbolje je ostati u klimatizovanom području. Ako morate izlaziti vani, možete spriječiti toplotni udar narednim koracima:

  • Nosite laganu, svijetlu i opuštenu odjeću, te šešir širokog oboda.
  • Koristite kremu za sunce sa visokim faktorom (30 ili više).
  • Pijte mnogo tečnosti. Da spriječite dehidraciju, preporučljivo je da pijete najmanje 8 čaša vode dnevno, voćni sok, te sok od povrća. Pošto bolesti vezani za toplotu mogu nastati zbog trošenja soli, dobro bi bilo da se pića bogata elektrolitima zamijeni vodom tokom perioda ekstremne topline.
  • Poduzmite dodatne mjere tokom vježbanja i rada vani. Preporuka je da uzmete oko 700 grama tečnosti dva sata pred vježbanje i oko 300 grama neposredno pred vježbanje. Tokom vježbanja, trebate uzeti dodatnih 300 grama vode svakih 20 minuta, čak iako niste žedni.
  • Pomjerite ili odgodite aktivnosti vani. Ako je moguće, prebacite te poslove za momente kad je najhladnije u toku dana, da li ujutro ili navečer.
  • Pazite na boju urina. Tamnija boja predstavlja znakove dehidracije. Pijte dovoljne količine tečnosti da zadržite svjetliji urin.
  • Mjerenje tjelesne težine prije i nakon fizičke aktivnosti. To vam može pomoći da odredite koliko tečnosti trebate piti.

Izbjegavajte tečnosti koje sadrže kafein i alkoholom jer obje substance vam mogu oduzeti više tečnosti de pogoršati bolesti vezane za toplotu. Ne uzimajte tablete soli osim ako vam je doktor preporučio. Najlakši i najsigurniji način da zamijenite sol i druge elektrolite tokom toplotnih valova jeste da pijete sportska pića ili voćni sok.

Provjerite sa doktorom prije nego odlučite povećati unos tečnosti ako imate epilepsiju, ili bolesti srca, bubrega i jetre; ako ste na dijeti koja vam ograničava unos tečnosti; ili imate problem sa zadržavanjem tečnosti.

Ako živite u kući bez klime uređaja, probajte da provedete bar dva sata dnevno – najbolje najtopliji period dana – u klimatiziranom prostoru. Kod kuće, spustite zastore, zamračite tokom najtoplijih sati u danu, te tokom noći otvorite prozor da napravite propuh.

Komentari (0)

Još nije napisan ni jedan komentar! Budite prvi koji će ostaviti komentar?!

Ostalo još 1500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala Body.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje Body.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Podijeli članak