Rekreacija i tjelesna aktivnost su se uvijek smatrale lijekom za različite zdravstvene probleme, od depresije i loše memorije, pa sve do ublažavanja simptoma Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Ali, istovremeno ljudi često imaju nedostatak informacija i saznanja o pozitivnim dejstvima koje nosi vježbanje, kako na tjelesno tako i na psihičko zdravlje.
Procesi u mozgu dok vježbamo
Šta se dešava?
Svi smo mi svjesni da vježbanje izgrađuje mišićnu masi i pridonosi povećanju fizičke spreme, pa tako redovnim vježbanje, penjanje uz stepenice nam vremenom postaje lakše, što je jako dobar rezultat naše dobre fizičke spreme. S druge strane, povezanost vježbanja sa općenitim raspoloženjem i psihičkim stanjem nije toliko jasna pojava i lako uočljiva.
Evo šta se zaista dešava. Na početku vježbanja čovjekov mozak prepoznaje tjelesnu aktivnost kao neki vid stresa. Sa rastom krvnog pritiska, mozak počinje osjećate da se tijelo bori sa nekim neprijateljem ili bježi od njega, pa kako bi vas zaštitio od strsa, mozak luči protein BDNF (Brain Derived Neurotrophic Factor) koji ima zaštitnički i obnavljajući faktor na neurone.
To je razlog zbog kojeg se poslije vježbanja vi osjećate lakše, bistrije a malo poslije toga osjećate i sreću. Istovremeno, mozak oslobođa endorfin, hemijsko sjedinjenje čiji je glavni cilj borba protiv stresa. Naučnik McGovern tvrdi da endorfin umanjuje neprijtanost tokom vježbanja i blokira osjećaj boli. Sve ove činjenice upućuju na to da je mozak značajno aktivan za vrijeme fizičke aktivnosti, za razliku od vremena kada razmišljamo, dok je tijelo u sjedećem položaju.
Jedini problem sa lučenjem proteina BDNF i endorfina je taj što oni uzrokuju određen nivo zavisnosti, slično kao što to rade nikotin ili morfijum. Ali razlika je u tome što je zavisnost od vježbanja jako korisna za vas i vaše fizičko i psihičko stanje.
