Zdravo srce i pluća mogu biti jedan od najvažnijih faktora za djecu iz osnovne škole i njihove dobre ocjene iz matematike i čitanja, istražila je Američka Psihološka Asocijacija.
Studenti sa jakim srcem mogu imati bolje ocjene
Kardio fitness
"Kardiorespiratorni fitnes je jedini faktor kojeg smo stalno pronalazili kao utjecaj na kod dječaka i djevojčica na ocjene iz matematike i čitanja," kaže profesor psihologije Trent A. Petrie, direktor Centra za sport i psihologiju na Univerzitetu North Texas. "To daje više dokaza da škole trebaju preispitati sva pravila koja ograničavaju uključenost učenika za vrijeme tjelesnog odgoja.
Istraživači su skupili podatke iz pet osnovnih škola, viših razreda. Ispitali su 1211 učenika, 54% su bile djevojčice, a prosjek godina je bio 12. Sveukupno, grupa je imala 57% učenika bijele rase. Među dječacima, 57,2% su bili učenici bijele rase, 24,2% Meksiko-Amerikanci, 9,1% Afro-Amerikanci, 1,1% Azijski-Amerikanci i 1,2% Indijanaca.
Kod djevojčica 58,6 su bile učenice bijele rase, 23,4% Meksiko- Amerikanke, 9,2% Afro-Amerikanke, 2.3% Azijske-Amerikanke i 0,6% Indijanke.
"Dok su prijašnja istraživanja ustanovila vezu između fizičkog stanja i poboljšanog akademskog učinka, ovo istraživanje je ispitivalo nekoliko drugih mogućih utjecaja, uključujući samopoštovanje i društvenu podršku. Također je uključen društveno-ekonomski status učenika i samo-prijavljena akademska sposobnost."
Uz kardiorespiratorni fitnes, društvena podrška je bila povezana sa boljim rezultatima čitanja kod dječaka. To je deifnisalo društvenu podršku kao pouzdanu pomoć od strane porodice i prijatelja da riješe probleme ili emotivno stanje. Kod djevojčica, povećan index tjelesne mase je bio jedini faktor uz kardiorespiratorni fitnes koji utječe na rezultate čitanja. Za i dječake i djevojčice, kardiorespiratorni fitnes je jedini faktor koji je povezan sa učinkom na testu matematike.
"Otkriće da je veliki index tjelesne mase kod djevojčica povezan sa učinkom na testu čitanja može biti kontraproduktivno, ali prijašnja istraživanja su pokazala da pretilost kod djece nije toliko važno za učinke na test kao što je fizičko stanje", kaže Petrie.
Od jednog do 5 mjeseci prije godišnjeg testiranja iz čitanja i matematike, učenici su odgovarali na pitanja o fizičkim aktivnostima koje obavljaju, i kako vide svoju akademsku sposobnost, samopoštovanje i društvenu podršku. Školski distrikt je dao informacije o društveno-ekonomskom statusu učenika, te rezultate testova na kraju godine.
Da se odredi fizička sprema učenika, istraživači su radili sa fizički edukovanim učiteljima da nadgledaju program korišten u školama širom Sjedinjenih Država. Program procjenjivanja uključuje različite testove da se ocijeni aerobni kapacitet, mišićna snaga, mišićna izdržljivost, fleksibilnost i sastav tijela. Ovo procjenjivanje nudi objektivne mjere kardiorespiratornog fitnesa kroz PACER (progresivno, aerobno, kardiovaskularno, izdržljivo, trčanje) i tjelesni sastav kroz mjerenje indexa tjelesne mase.
„Pošto je ovo longitudinalno istraživanje, varijable mogu biti smatrane faktorima rizika u vezi sa učinkom učenika na testovima čitanja i matematike. To je najbitnije u razvijanju učinkovitih programa da se poboljša akademski učinak,“ kaže Petrie.
