Iznenađujuće činjenice o hrani za koje niste znali

Sedam činjenica

Prije hiljadu godina, hrana se lovila, kupila, skupljala i obrađivala. U moderno doba, sa naprednim tehnologijama i željom za profitom, proizvođači hrane su razvili kreativne, ali i vrlo jeftine načine proizvodnje, marketinga i distribucije raznovrsne hrane. Neke od metoda su sjajne, ali također mogu biti štetne po zdravlje i donijeti neželjene posljedice.

Iznenađujuće činjenice o hrani za koje niste znali
Zbog selektivnog uzgoja, piletina je veličinom spremna za klanje prije vremena

Činjenice o hrani koje slijede nisu tu da vas preplaše da izbjegavate određenu hranu, nego da stvorite osjećaj i saznanje kako se određena hrana proizvodi i distribuira. Što smo više svjesni i što više znamo, više možemo da donesemo odluke o hrani koju jedemo, što znatno utječe na naše zdravlje i dobro raspoloženje. Iako to nije uvijek lako izvodivo, idealno za vašu optimalnu prehranu bi bilo da podržavate lokalnu proizvodnju hrane.

Jedna pljeskavica može biti napravljena od preko 1000 krava

Izvorno, pljeskavice su se pravile od ostataka krave – zaklane lokalno, lijepo izrezane i distribuirane. No, zbog povećanja potražnje, velike klaonice koje su postale primarni izvor mljevenog mesa, proizvodile su ga od mješavina ostataka raznih životinja. Prema tome, jedna mala pljeskavica se može dobiti od 55 do preko 1000 goveda iz 5 različitih zemalja.

Soku od narandže se dodaje okus nastao u tvornicama mirisa

Većina ljudi zna da je sok od narandže proizveden cijeđenjem soka iz narandže. Ali, ljudi uglavnom ne znaju da je taj sok kasnije pasteriziran i da mu je odstranjen oksigen, čime on gubi originalni okus, ali i dobiva mogućnost da se čuva do godinu dana. Kad je vrijeme da se sok stavi u prodaju, tad mu dodaju tvornički proizvedene okuse narandže. Ti okusi su mješavina hemikalija izvedenih od narandže. Svaka tvornica ima svoju specifičnu hemijsku kombinaciju, čim je garantovano da će sok te kompanije biti isti, bez obzira koliko različitih boca provjerili.

Zbog selektivnog uzgoja, piletina je veličinom spremna za klanje prije vremena

Protivno uobičajenim vjerovanjima, ilegalno je dati piletini hormone za brži rast, što znači da su jaja i meso bez hormona. Ali, nisu sva prirodna: pilići brojleri (uzgajani specijalno za proizvodnju mesa) za 6 sedmica dostignu veličinu potrebnu za klanje, jer su uzgajani selektivno da imaju vrlo visoke stope rasta/stopa visoke konverzije hrane (unesena hrana/dobivena tjelesna masa). U poređenju sa peradi iz 1950., klaonice mogu dobiti duplo više mesa u pola vremena. Da biste sebi stvorili sliku ove situacije, recimo samo da je organskim pilićima potrebno od 12 do 16 sedmica da dostigne veličinu potrebnu za klanje.

Soja nije zdrava

Soja se često smatran zdravom hranom, ali to se ipak samo odnosi na fermentiranu soju. Izvorno, soja se koristila kao gnojivo u Kini. Kinezi je nisu koristili dok tehnike fermentacije nisu bile razvijene, nakon čega su počeli da proizvode umak i tempeh od soje. Soja je bogata fitinskom kiselinom, koja se veže važnim mineralima poput kalcija, željeza, cinka, čime je tijelo spriječeno da upija sve te minerale. Soja sadrži i goitrogene, tvari koje smanjuju funkciju štitne žlijezde, što ometa apsorpciju joda. Nadalje, soja sadrži i izoflavone, hemikalije slične prirodnim estrogenima. Pored toga, soja je jedna od alergijskih hrana.

Cijeli kukuruz korišten od ljudi je manje od 1% ukupnog proizvedenog kukuruza

Kukuruz koji ljudi ne jedu, koristi se kao hrana za stoku (što obično nije dobro za stoku i meso koje se proizvede od stoke) i obradi se u sastojke kao što je visoko-fruktozni kukuruzni sirup (HFCS). Poput tog sirupa, mnogi sastojci proizvedeni od kukuruza se također mogu naći u hrani koju mi jedemo, od začina do kikiriki putera, pa čak i u tuni (provjerite poleđinu konzerve). Analiziranjem forme karbona koji se nalazi u kukuruzu, možemo odrediti koliko se kukuruza nalazi u našoj prehrani. Tipična američka ishrana sadrži 69% karbona koji dolazi od kukuruza!

Mnogi pečeni proizvodi za koje se tvrdi da sadrže voće obično ga nemaju

Mnogi ispečeni proizvodi i žitarice za koje se smatra da sadrže voće poput borovnice i nara u stvari često nemaju u svojim sastojcima niti jedno stvarno voće. Ljudi kupuju takve proizvode jer misle da će poboljšati zdravlje, uzimajući visoko antioksidansko voće, a zapravo unose samo mješavinu kukuruznog sirupa i obojenu hranu koja podsjeća na voće. Proizvođači to nastoje prekriti nabrajajući sve sastojke proizvoda poput „okus borovnice, mrvice...“. Neki proizvođači poboljšavaju proizvode dodajući malu količinu stvarnog voća u mješavinu kukuruznog sirupa i bojenja hrane, što je daleko od onog što oni tvrde da rade.

Celuloza je popularan dodatak hrani

Celuloza se dodaje mnogim namirnicama za učvršćivanje, hrani daje teksturu, povećava se sadržaj vlakana, i smanjuje potrebu za skupljim sastojcima poput ulja i brašna. Celuloza iz drveta ima istu strukturu kao ona iz hrane poput celera, te one pronađene u povrću. Ona služi kao izvor dijetalnih vlakana.

Komentari (0)

Još nije napisan ni jedan komentar! Budite prvi koji će ostaviti komentar?!

Ostalo još 1500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala Body.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje Body.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Podijeli članak