Pokušaji mršanja većinu ljudi vode do niza dijeta koje iziskuju nadljudske napore i granitno čvrst karakter jer prolaze ravno kroz izgladnjivanje i emocionalnu skrhanost. Dijete poput takvih, nažalost najčešće vode do samo kratkotrajnih rezultata jer ih je prosto nemoguće održati na duže staze, pa većina ljudi nakon kraćeg vraćanja na stare navike završi i sa većim naslagama masti nego što su imali početkom procesa.
Naukom do uspjeha: 3 koraka do dobre forme
Koraci do zgodnog tijelaSve to govori samo jedno - kratkotrajne i žestoke dijete nisu pravi put do uspjeha. Za pravi uspjeh potrebno je napraviti rekonstrukciju sistema ishrane i životnih navika. Ništa ne treba potpuno izbacivati kako bi tijelo moglo normalno funkcionisati, samo je potrebno pratiti niz dobro promišljenih koraka. Tri koraka o kojima ćemo govoriti u nastavku, direktno su podržana od strane nauke i dokazali su se uspješnima.
1. Ono što ne treba jesti
Eliminisati proste šećere i škrob i što je moguće više izbjegavati zašećerena pića i voćne sokove. Glavna beneficija limitiranja tog tipa ugljikohidrata je smanjenje nivoa inzulina u tijelu jer ugljikohidrati stimuliraju proizvodnju inzulina, a koji opet potiče proces skladištenja masnih naslaga. Kada nivo inzulina opada, tijelo je primorano više koristiti masti kao gorivo umjesto ugljikohidrata.
Uz to, bubrezima će biti omogućen dolazak do natrija i vode, te će se veći dio vode izbaciti iz organizma rješavajući tako "vodenu debljinu" već u prvoj sedmici regulacije ishrane u smislu smanjenja unosa ugljikohidrata. Jedan dan u sedmici sa povećanim unosom ugljikohidrata za užitak i opuštanje sistema, nije problem i čak je i preporučen, tako da ovakav tip dijeta nije ni blizu rigorozan kao neuspješne brze i stroge dijete.
2. Ono što treba jesti
Prije svega, treba se pobrinuti da se jede cijela, neprerađena hrana kada god je moguće. To je zbog nutritivnog bogatstva takve hrane i manjka šećera i štetnih dodataka koji se inače unose jedenjem prerađene hrane. Treba voditi računa o tom da se jede sporije, kako bi se preveniralo prejedanje i pojačao osjećaj punoće, te tako na prirodan način koristiti beneficije reduciranog unosa kalorija.
Na trpezi bi se generalno trebalo nalaziti više hrane proteinskog sastava, jer to će ubrzati metabolizam ali i dati dugotrajniji osjećaj sitosti. Također, doručak bogat proteinima će omogućiti zaobilazak jakih poriva gladi tokom dana. Pored proteina, treba povećati i unos složenih ugljikohidrata, posebno misleći na povrće kao njihove izvore. To će omogućiti i stalni priliv važnih vitamina, minerala i vlakana. Ne treba se izgladnjivati, pa bi trebalo jesti 3 do 4 obroka dnevno, samo važno je stalno paziti na pomenuti sastav namirnica.
Još jedna važna stvar je pijenje vode tokom dana, a većina ljudi pije manje vode od preporučena 2 litra dnevno. Nešećereni čak (posebno zeleni) idealan je način još efikasnijeg korištenja efekata hidratacije.
3. Šta raditi između obroka
Istina je da se većina masnih naslaga može izgubiti samom regulacijom ishrane, ali ako bi se još ubacila tri treninga sedmično, mršanje bi postalo još uspješnije. Najefikasnije je vježbanje sa opterećenjima, jer dizanje tegova troši i najviše kalorija, a troši ih i čak poslije vježbanja dok se mišići oporavljaju.
Uz vježbanje s tegovima, trebale bi se u trening program ubaciti i HIIT vježbe koje predstavljaju naprednu verziju kardija. Na taj način, potaknut će se cijeli kardiovaskularni sistem, poboljšati kondicija, te ujedno i dalje graditi snaga i izdržljivost uporedo sa ogromnim utroškom kalorija.