Hrana i mitovi u koje vjerovatno i dalje vjerujete

Prepoznajete li ih?

Davno plasirana pogrešna vjerovanja o ishrani uprkos svim novim i trezveno donesenim zaključcima istraživanja i dalje žive. Stručnjaci često ostaju iznenađeni koliko ljudi i dalje vjeruje u neke od poznatih mitova o zdravom i pravilnom načinu ishrane.

Kako bi konačno razbili te mitove u koje vjerovatno i dalje vjerujete, navest ćemo neka od najrasprostranjenijih.

Gutanje žvakaće gume

Progutanu žvakaću gumu je nemoguće provariti, ona ostaje u organizmu i po sedam dana, može se zalijepiti za crijeva. Sve to su obični mitovi o žvakaćoj gumi koji nisu tačni.

Dr. gastroenterolog Rodger Liddle sa Univerziteta Duke kaže sljedeće: "Naš probavni trakt iznimno je jak – ako može probaviti odrezak, može probaviti i žvakaću gumu. Jednom kad uđe u njega, izaći će kao i sve drugo. Ne postoji određeni period za probavljanje žvakaće jer on ovisi od osobe do osobe".

Jelo poslije 20 sati

Mit kog nutricionisti i fitness treneru skoro pa obavezno prvog moraju rušiti kada tek počnu raditi s novim klijentom, jeste općeprihvaćeno vjerovanje da za dobru tjelesnu formu nikako ne bi trebalo jesti poslije 20 sati (neki kažu i poslije 18 sati). 

Obilna večera svakako nije dobra, prehrana poslije 20 sati ne stoji u nekoj vezi sa dobijanjem ili gubitkom kilograma, sve dok se ukupno tokom dana pazi šta se unosi u organizam i ako postoji neki vid fizičkih aktivnosti. Napraviti problem je moguće u bilo kojoj satnici ako se unese veći broj kalorija nego što ga organizam troši tokom dana.

Jabuka i čišćenje zuba

Jabuka djeluje pozitivno u tom smislu, ali da se jabuka može pojesti umjesto pranja zuba, tipični je mit koji ponavljanjem može dovesti do ozbiljnih problema s karijesom.

Masti su najveći protivnici dobrog izgleda

Masti jesu najkaloričniji makronutrijent, ali daleko od toga da su najveći protivnici dobrog izgleda i da ih treba eliminisati iz ishrane. Masti su jako važne za pravilno lučenje hormona, a ono na šta treba obratiti pažnju je to da se što je moguće više smanji unos "loših" zasićenih i transmasnih kiselina, te da se unos masti bazira na nezasićene "dobre" masnoće. Kada je već riječ o protivnicima dobrog izgleda, prosti ugljikohidrati (šećer i slično) su mnogo gori od masnoća.

Jaja i holesterol

Kako su neka istraživanja utvrdila da se u žumancu jaja nalazi pozamašna količina holesterola, jaja su se automatski našla na crnoj listi namirnica, barem kada se jedu kompletna. Istina je ipak da se radi o pogrešnom vjerovanju, jer taj holesterol uopšte nije loš, te sve dok se ne jedu više od 4 cijela jajeta u jednom obroku, nema ni rizika za zdravlje.

Mrkve i vid

Mrkve u svom sastavu imaju mnogo vitamina A, a vitamin A je dobar za vid. Međutim, da se u ishrani toliko posveti pažnja mrkvi kako bi se riješio problem kratkovidnosti ili dalekovidnosti, vjerovanje je koje nema utemeljenja.

Brzo podizanje hrane s poda

Iz nekog razloga proširilo se vjerovanje da ako hrana padne na pod, mora se podići brzo, unutar 3 sekunde kako se ne bi stigla zaraziti bakterijama. To nema nikakve logike ni utemeljenja, jer samim dodirom prljave površine mikroorganizmi se prenose, kako na hranu, tako i na ruke i druge površine.

Podijeli članak