Mnogi su svjedočili brojnim nezgodama nastalim tokom vježbanja od kojih su neke dovele i do veoma ozbiljnih posljedica. Međutim, postoji pet situacija u kojima vježbanje može dovesti doslovno do fatalnih ishoda po ljudski život.
Pet načina na koje vas vježbanje može ubiti
Istinska opasnostTe situacije bi trebalo dobro poznavati i uvijek praviti mudre korake kako se nikada ne bi približili jednoj od tih pet "crvenih linija". Navest ćemo i objasniti tih pet načina kroz koje vježbanje može postati smrtonosno.
1. Rabdomioliza
Rabdomioliza je jedno od najopasnijih stanja u koje se čovjek može dovesti fizičkom aktivnošću, kako kratkoročno, tako i dugoročno gledano. Može biti rezultat jednostavno fizičkog rada tijela do tačke iscrpljenosti, najčešće se događa dizačima tegova i maratoncima koji maksimalno iscrpljuju svoje mišiće i plus pritome dehidriraju. Obično se sve to događa u vrelim vremenskim prilikama.
Radi se o stanju u kom ćelije počinju da se razbijaju i oslobađaju protein mioglobin, puštajući ga u krvotok šteteći tako bubrezima. Simptomi uključuju intenzivan bol i slabost mišića, te tamnu boju urina.
Ovo stanje osim ekstremne iscrpljenosti kroz fizičku aktivnost, može biti dostignuto i pijenjem prevelikih količina alkohola, kreatina, te korištenjem anaboličkih steroida.
2. Debalans elektrolita
Žestoki treninzi kombinovani sa rigoroznim programom ishrane i ograničenim vremenskim rokom za brzo smanjenje tjelesne mase, često vode do teških padova nivoa šećera u krvi, kao i cijelog niza opasnog smanjenja broja elektrolita u organizmu, što može biti veoma opasno. Obično se to dešava kod boraca koji se pripremaju za vaganje prije borbe, a koje je ključno za ulazak u određenu kategoriju.
Pored toga, dobro je poznat slučaj hiponatrijemije, pojave u kojoj prevelika količina vode unesena u organizam (tokom aktivnosti na velikim vrućinama gdje se osjeća ogromna potreba za vodom) faktički dovede do "trovanja vodom", odnosno stanja gdje sva ta velika količina vode eliminiše i minimalne vitalno važne količine natrija u organizmu. To uzrokuje promjene u ćelijama koje doslovno nabubre od vode i tako dovedu organizam u istinsku opasnost po život. Zbog toga sportska pića imaju elektrolite u sastavu koji nadomještaju one izgubljene. Sol također može popraviti situaciju ako se unose prevelike količine vode.
3. Toplotni udar
Toplotni udar tehnički nazvan "hipertermija" je potencijalno smrtonosno pregrijavanje sistema ljudskog organizma. Dok postoje dokazi da vježbanje na vrelini može poboljšati kardio sposobnosti, istovremeno se otvara i drugo polje. Kada tjelesna temperatura prelazi 40 stepeni Celzijusa, kreće razarajući uticaj toplote na tijelo.
Ako se počnu osjećati simptomi takve pregrijanosti, vrijeme je da se zaustavi, te da se pređe na hladnije mjesto u teretani i tu odmori i sačeka spuštanje temperature. Poznati su smrtni slučajevi čak i elitnih sportista od hipertermije, tako da se ne treba igrati s tim.
4. Pothlađenje
Pothlađenje tijela ili hipotermija, stanje je u kom se tjelesna temperatura spušta značajno ispod normalne tjelesne temperature koja se kreće oko 36 stepeni Celzijusa. Obično je rizik od hipotermije povezan sa alpskim sportovima i plivanjem na duge distance, gdje plivači često više sati provode u vodi čija je temperatura naizgled nije toliko hladna, ali kroz dugi vremenski period opasno ohladi tijelo.
Mnogo češći je slučaj sa pomenutim zimskim sportovima gdje obično odjeća mokra od znoja ubrza proces hlađenja i dovede do velike opasnosti po zdravlje.
5. Dehidracija
Poznato je da dehidracija ima najjači uticaj na smanjenje tjelesnih performansi čak i kada se dogodi u minimalnom postotku. Isto tako je poznato da je to najučestalije postignuto stanje tokom fizičke aktivnosti, te potencijalno jedno od najopasnijih po zdravlje.
Posebno se često događa na vrućini kada se mnogo tekućine izbacuje putem znoja i kada se veće količine iste izbacuju nego što se unose. Dehidriranost može dovesti do opasnog debalansa elektrolita, kada se sušenjem tijela njihov broj drastično povećava.