10 načina kako igranje videoigara pozitivno utiče na ljude

Postoji minimalno deset stvari kroz koje provođenje vremena sa džojstikom igračke konzole pozitivno utiče na ljude i njihov psihički razvoj.

Pomaže u borbi protiv depresije i anksioznosti

Istraživanje na Stanford univerzitetu otkrilo je da se nešto zadivljujuće počinje događati u mozgu tokom igranja videoigara. Igranje stimulište predjele u mozgu povezane sa motivacijom i nagrađivanjem, a to je potpuno suprotno od depresije i anksioznosti. U stvarnim situacijama igrači uspijevaju popraviti svoje stanje zabavljajući se na taj način, a to se svakako može iskoristiti.

Čini ljude efikasnijima i sposobnijima za 'multitasking'

Sposobnost izvršavanja više funkcija istovremeno, u modernom svijetu je vrlo cijenjena osobina kojom istinski dobro vlada samo mali procenat ljudi. Međutim videoigre su i tu od ogromne pomoći jer većina igara zahtijeva upravo takav angažman mozga, koji kroz često igranje jednostavno postaje mnogo napredniji.

Unapređuje snalaženje u prostoru i navigacijske sposobnosti

Svi igrači videoigara su morali putovati iz jednog dijela grada u drugi ili iz jednog područja mape na drugi, koristeći navigacione mape ali oslanjajući se i na sopsvenu percepciju o prostoru. S tim u vezi, istraživanja provedena na Harvard, Boston i Čile univerzitetima, upravo su potvrdila da igranjem videoigara unapređuje snalaženje u prostoru i poboljšava navigacijske sposobnosti ljudi.

Smanjuju žudnju i olakšavaju borbu s ovisnostima

Osobe koje pokušavaju prestati pušiti, konzumirati alkohol ili izboriti se sa nekom drugom svojom lošom navikom, mogu početi igrati videoigre i za svega nekoliko minuta potpuno skrenuti svoje misli sa gorućeg problema. U istraživanju iz 2015. godine provedenom na Playmonth i Queensland univerzitetima, dobri stari Tetris je korišten za provjeru uticaja na osobe koje su se borile sa nekom vrstom ovisnosti, a rezultati su bili istinski vidljivi i prilično zadivljujući.

Čine ljude kreativnijima

Istraživanje provedeno na Michigan State univerzitetu, obuhvatilo je grupu 12-godišnjaka koji bili podijeljeni prema tome koliko su često koristili različite tipove tehnoloških dostignuća poput kompjutera, pametnih telefona i igračkih konzola, a koje su podvrgnuli nizu provjera kako bi provjerili njihove sposobnosti kreativnog razmišljanja. Utvrđeno je da su djeca sa čestom navikom igranja videoigara imali značajno veće sposobnosti kreativnog razmišljanja.

Poboljšavaju vizualnu pažnju

Osobe koje često igraju videoigre i to posebno akcionog žanra, razvijaju svoju vizualnu pažnju tako da u kasnijim realnim životnim situacijama imaju znatne prednosti nad drugim ljudima koji svoje vrijeme ne troše igrajući igrice. Čak je i snimcima mozga utvrđeno da se kod igrača zaista događaju promjene u aktivnostima u mozgu, što sugeriše da mozgovi igrača procesuiraju više informacija na potpuno drugačiji način.

Djeluju kao ublaživači boli

Bez obzira na životnu dob igrača, igranje videoigara se kroz nekoliko istraživanja pokazalo kao pravi ublaživač boli. U istraživanjima su korišteni fizički izazovi koje su ispitanici trebali rangirati prema skali, a interesantno je da su ze isti izazov davane manje ocjene ako se on vršio u toku igranja videoigara.

Čine mozak jačim i održavaju oštrinu uma

Prema istraživanju iz 2013. godine, igrači videoigara u odnosu na one koji to nisu imaju poboljšane funkcije mozga u pogledu navigacije, pamćenja i strateškog planiranja. To bi se potencijalno čak moglo iskoristiti i u terapijske svrhe kod osoba koje imaju mentalne poteškoće, od razvoja Alzheimera pa do šizofrenije.

Povećavaju osjetljivost očiju na kontraste boja

Samim tim što se tokom igranja videoigara igrači često fokusiraju na promatranje i bilježenje i najmanje promjene kontrasta boje, što bi na igrama moglo predstavljati protivnika ili neku drugu vrstu izazova, takav trening očiju preslikava se i na ostatak života gdje igrači jednostavno imaju jaču osjetljivost očiju na kontraste boja.

Povezano igranje čini da ljudi počinju više pomagati drugima u stvarnom životu

Udruženo igranje koje je danas posebno popularno, od igrača zahtijeva da pomažu jedni drugima kako bi riješili određene izazove. Podsvjesno se na taj način razvija njihova percepcija o važnosti pomaganja drugima, a upravo to je i jedna od najboljih stvari koje se iz igrica često prenose na stvarni život. Istraživanja kroz koja se to utvrdilo koristila su i nenasilne, ali i nasilne igre poput čuvene ratne simulacije "Call of Duty", pa se smatra da bi i igranje videoigara moglo biti jako dobro iskorišteno kao team-building strategija kompanija.