Dok se mijenja stil života ljudi i smanjuje potreba za poslovima koji iziskuju fizičke aktivnosti, te radnike uglavnom stavljaju u sjedeći položaj tokom kompletnog radnog vremena, istovremeno se i navike ishrane kvare u toj mjeri da istraživanja jasno ukazuju na sve veći broj smrtnih ishoda koji su povezani sa lošom ishranom.
Četiri navike ishrane zbog kojih umire sve više ljudi
Poražavajući podaciPrema statistikama, svaka peta smrt je uzrokovana lošom ishranom, a ako bi se gledao porast broja umrlih iz tog razloga, brzo se dolazi do zaključka da je u posljednje dvije do tri decenije dosta toga krenulo nizbrdo. Posebno se to odnosi na prisustvo kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i dijabetesa tipa 2, a sve to je najčešće uzrokovano ničim drugim do lošim navikama ishrane.
Stručnjaci posebno upozoravaju na četiri navike koje bi trebalo pod hitno promijeniti, prije nego što već bude kasno.
Previše prerađene hrane, soli i slatkih pića
Prerađena hrana u kojoj se posebno misli na prerađene mesne proizvode, kroz niz istraživanja su se pokazala kao ozbiljan faktor povećanja rizika od nekih od najsmrtonosnijih oboljenja. So je također problem koji je prisutan i u prerađenoj hrani, ali i u svakom drugom obliku, naime poznato je da natrij u većim količinama od potrebnih uzrokuje probleme sa krvnim pritiskom, a to je samo dio mogućih problema.
Zaslađena pića su jedan od najproblematičnijih oblika unosa šećera, vrlo dobro poznate supstance koja je odgovorna za probleme sa otpornošću organizma na inzulin, pretilosti, kao i samih bolesti kardiovaskularnog sistema. Unos šećera bi svakako trebao biti sveden na minimum, a da bi se to izvelo pije svega je potrebno eliminisati slatka pića.
Premalo cjelovitih žitarica
Ljudi danas konzumiraju ogromne količine pekarskih proizvoda, a paradoksalno većina ne unosi dovoljno vlakana koje nose cjelovite žitarice. Radi se prije svega u lošem odabiru namirnica, pa je među ključnim preporukama zamjena bijelog hljeba sa onim koji u svom sastavu ima cijele sjemeke žitarica. Dnevna preporuka unosa cjelovitih žitarica je 125 grama, dok većina ljudi ne unosi više do petine preporučene količine.
Premalo konzumiranje orašastih plodova i sjemenki
Orašasti plodovi i sjemenke osim vlakana u svojim sastavima nose i zdrave i jako važne masnoće, kao i mnoštvo proteina. Smatra se da idealnu količinu dnevnog unosa orašastih plodova čini 21 gram istih, dok je prosjek unosa kod ljudi svega 3 grama.
Premalo konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda
Mlijeko i mliječni proizvodi su također znatno zakinuti u modernom načinu ishrane ljudi pa ne čudi podatak da ljudi u prosjeku unose tek 16 posto preporučene količine, a koja bi inače trebala iznositi 435 grama mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno.