Novogodišnje fitnes odluke koje treba izbjegavati

Ukoliko se zaista iskreno žele napraviti vidljive promjene u smanjenju masnih naslaga, povećanju mišićne mase i općem popravljanju tjelesne forme, fitnes stručnjaci posebno upozoravaju da bi trebalo izbjeći sljedećih 13 "novogodišnjih" odluka.

"Želim izgubiti 10 kilograma"

Mršanje 10 kilograma je ogroman dugoročni posao, a kada se postavi tako dugoročan cilj u komplikovanom izazovu kakav je mršanje, čiji proces obično ubrzava i usporava, motivacija s vremenom može potpuno splasnuti.

Preporučena odluka: Gubiti pola kilograma sedmično

"Probat ću ... dijetu"

Ne samo da se teško odlučiti za uključivanje neke vrste privremene dijete, zbog koje se mora na određeno vrijeme odreći jedne kompletne grupe nutrijenata, već su one u stvari jako loše zbog niza razloga. Najgori je taj što donose ogroman rizik od "yo-yo efekta", vraćanja stare kilaže, pa čak i dobijanja još veće nakon završetka dijete. Uravnotežena ishrana i dugoročni ciljevi su ono za što se pametni ljudi odlučuju.

Preporučena odluka: Unositi čisti protein i povrće u svakom obroku

"Prestat ću jesti u restoranima"

Izlazak s prijateljima koji obično kulminira uništavanjem planova o dijeti, te osjećajem grižnje savjesti nakon toga, uopšte ne mora biti dio radikalnih mjera sadržanih u "novogodišnjim odlukama". Tačnije, može biti dio promjena, ali pametnih, koje su itekako izvodljive, i istovremeno prihvatljive za dijetu.

Preporučena odluka: Pametnije ću naručivati u restoranima

"Unosit ću 900 kalorija dnevno da smršam"

Restrikcija unosa kalorija, naravno, hoće rezultirati topljenjem sala i smanjenjem tjelesne mase, ali ponovo kao i sa ostalim dijetama, čim se organizmu omogući unos starih količina hrane, naviknut na manje, doslovno će poludjeti sa neočekivanim prilivom kalorija i većinu će deponovati u vidu masnih naslaga. Poznati efekat vraćanja i dobijanja još više kilograma, može se izbjeći samo savjetovanjem sa stručnim licima i pravljanjem zaokreta u načinu ishrane.

Preporučena odluka: Razvijanje dugoročnog zdravog načina ishrane

"Vagat ću se svakoga jutra"

Vaganje iz dana u dan nije tačan pokazatelj napretka. Koliko god osobe koje žele smršati željele vidjeti manju kilažu učitanu na vagi, to može biti samo standardni dio dnevnog variranja kilaže od čak i do dva kilograma. Zbog toga se preporučuje pametniji princip mjerenja napretka, a baš te promjene u obimima ostali ljudi i primjećuju.

Preporučena odluka: Mjerenje smanjenja obima centimetrom

"Prestat ću jesti brzu hranu"

Izbacivanje brze hrane iz jelovnika zaista jeste osnova regulisanja tjelesne mase, ali to je ogromno iskušenje kom se samo rijetki imaju snage oduprijeti. Za sve ostale "obične smrtnike", stručnjaci preporučuju da 80 posto unosa kalorija baziraju na dobijanju iz zdravih namirnica, a onih 20 posto može doći i iz onih koje i nisu baš preporučene, ali ih ljudi bez obzira na to jako vole.

Preporučena odluka: Poštovanje pravila 80/20

"Smanjit ću unos kalorija preskačući doručak"

Istraživanja su pokazala da se preskakanjem doručka dodatni kilogrami lakše lijepe, a nikako se ne mrša. Osobe koje preskaču doručak obično dobijaju osjećaj neutoljive gladi pred ručak, a posljedice toga su svima jasne. Zbog toga, vlakna dobijena iz cijelih žitarica u kombinaciji sa proteinima, mogla bi se nazvati idealnom kombinacijom za doručak, budući da je takav manji obrok u stanju održavati osjećaj sitosti jako dugo.

Preporučena odluka: Svaki doručak baziran na proteinima i vlaknima

"Neću jesti nakon 9 navečer"

Sve kalorije koje nisu iskorištene za funkcionisanje organizma i fizičke aktivnosti tokom dana, tijelo deponuje kao rezerve u vidu masnih naslaga, i nikakve veze s tim nema vrijeme unosa tih kalorija. Jedina istina je to da bi večera trebala biti najmanji i najlakši obrok u danu prvenstveno zbog kvaliteta sna i probave, a umjesto preskakanja kompletne večere, pažnju treba obratiti na rezervisanje najmanje 7 sati za kvalitetan san, koji je jedan od dokazanih suboraca u borbi sa prekomjernom kilažom. 

Preporučena odluka: Svaku noć spavati minimum 7 sati

"Više ću vježbati"

Ovakva odluka nije dovoljno određena da bi mogla donijeti rezultate. Novajlije u svijetu fitnesa bi trebale za početak raditi dva treninga sedmično, kombinujući kardio i vježbe sa opterećenjima. Nakon privikavanja od 20-ak dana, broj treninga se postepeno treba povećavati, te ne trenirati više od 5 dana sedmično.

Preporučena odluka: Odrediti broj treninga u sedmici i toga se držati

"Svaki dan ću u teretani vježbati dva sata"

Vježbanje po dva sata dnevno ne samo da je dosadno i da se ljudi brzo toga zasite, već je pored svog psihičkog opterećenja i dosta opasno za novajlije među tegovima. S takvim trening tempom se znaju nositi samo profesionalci, koji se znaju izboriti i sa katabolizmom, odnosno pretreniranošću i gubljenjem mišića. Zbog svega toga, pametnije bi bilo raditi 30-minutne intervalne treninge, koji su dokaznao daleko efikasniji od maratonski dugih druženja sa kardio spravama.

Preporučena odluka: Raditi efikasne treninge