Trčanje i najčešće greške koje trkači prave

Stručnjaci podsjećaju da većina ljudi pravi iste greške, a one se najčešće ogledaju u sljedećih pet stvari.

1. Trčanje samo intenzitetom s kojim se osjeća dobro

Prvi i osnovni uslov za pomicanje granica, kako fizičkih tako i u svim ostalim poljima života, jeste izlazak iz zone komfora. Kada se konstantno trči tempom koji idealno odgovara i u kom se trkač osjeća odlično, tada se napredak skoro pa ne može ni očekivati. Da bi se poboljšala brzina, izdržljivost ili snaga, vrlo je važno izlaziti iz komfornih zona i upuštati se u "nepoznata" područja. Što se više osoba zadrži u tim ne toliko poznatim okolnostima, raspolagat će s većim mogućnostima i "omiljeni" tempo će postajati sve ozbiljniji.

2. Prebrzi napredak i neadekvatna priprema koja ga prati

Kada se iz dana u dan postavljaju novi ciljevi i pomiču granice, mišići su ti koji će obično i moći pratiti izazove i na koje će uspijevati odgovoriti. Međutim, problem koji skoro pa po pravilu nastaje vezan je za ostala tkiva, tetive, ligamente, zglobove, pa i same kosti, koji bez dovoljno pripreme i navikavanja na novi način života upadaju u probleme. Zbog toga, važno je razmišljati unaprijed i prevenirati povrede tako što će se tijelu dati dovoljno vremena da se oporavi i pripremi za nove izazove.

3. Treninzi trčanja bez odstupanja u danima pred utrku

Kada se postavi cilj prema kom se do određenog datuma treba fizički spremiti tako da postane moguće trčati na određene distance ili po određenom vremenu, slijepo koračanje ka cilju s podizanjem ljestvice i u danima neposredno pret utrku, loša je odluka. Kada se približi dan utrke ili testiranja, intenzitet trčanja bi trebalo smanjiti kako tijelo ne bi dan glavnog izazova dočekalo umorno. Umjesto toga, funkcionalni treninzi snage i fleksibilnosti su ono što se preporučuje, samo je važno izbjeći neke nove vježbe koje bi mogle dovesti do upala.

4. Intenzivni treninzi bez adekvatnog zagrijavanja

Pozitivni efekti zagrijavanja su često potcijenjeni, a čak je i naučno dokazano da pravilno zagrijani mišići i vezivna tkiva postaju otporniji na povrede i sve oblike stresa koji bi inače kod nezagrijanih vježbača izazvao povrede. Posebno kada se planiraju izvoditi eksplozivniji intervali trčanja, zagrijavanja bi trebalo biti pod imperativom.

5. Izbjegavanje treninga za snagu i balans

Fokusiranje isključivo na trčanje bez ikakvih dodatnih vježbi snage, fleksibilnosti i izdržljivosti, put je kojim nikada ne ide nijedan ozbiljan atletičar. Štaviše, najbrži i najsposobniji atletičari redovno treniraju i u teretani, jer tek kada se iskombinuju obje vrste treninga, tek tada dolaze istinski dobri rezultati.