Namirnice uz koje možete zaboraviti na prehladu i gripu

Zima je uvijek izazov za naš organizam. Haraju virusi i bakterije, a svi želimo proći to razdoblje bez povišene temperature. Pažljivim izborom pojedinih namirnica možemo pomoći imunološkom sustavu u borbi protiv ovakvih izazova.

Probiotici

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, probiotici su živi mikroorganizmi koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje. Probavni sistem smatra se najvećim imunološkim organom, a probiotici služe uspostavljanju uravnotežene crijevne mikrobiote. Zdrava mikrobiota sprečava patogenima ulazak u organizam, ali i pomaže djelovanju obrambenih stanica organizma.

Prebiotici

Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane koji povoljno utječu na organizam jer selektivno stimulišu rast određenog broja bakterija i tako promovišu zdravlje. Zob i ječam izvori su betaglukana. Luk, banana, artičoka i šparoge sadrže inulin.

Plava riba

Plava morska riba odličan je izvor omega-3 masnih kiselina koje imaju protuupalno djelovanje. Hronična upala u tijelu oslabljuje organizam te je on osjetljiv na napade štetnih mikroorganizama. Preporučljivo je konzumirati sitnu plavu ribu barem dva puta sedmično. Osim omege-3, takva riba bogata je i vitaminom D koji je moćan imunomodulator. Vitamin D u organizmu se sintetizira redovnim izlaganjem sunčevoj svjetlosti.

Bijeli luk

Bijeli luk je izvor organosumpornih spojeva (poput alicina) koji imaju imunomodulatorna svojstva i ublažavaju simptome gripe i prehlade. Stoga je preporučljivo redovno konzumirati bijeli luk. Najbolji je, naravno, svježi, ali može se konzumirati i u namazima, kao sok ili čaj te u kapsulama. Također pozitivno djeluje na razinu holesterola u krvi.

Antioksidansi

Citrusi (mandarina, limun, narandža i grejp) i zeleni čaj snažni su izvori antioksidanasa (vitamina C i raznih katehinskih spojeva). Antioksidansi neutraliziraju djelovanje štetnih slobodnih radikala koji nastaju u organizmu kao posljedica fizičkog i psihičkog stresa.

Pileća supa

Pileća supa kao pomoć kod prehlade nije mit. Topla supa grije gornji dio dišnog sistema i razrjeđuje sluz koja se tamo nakupila te tako olakšava disanje. Supa obično sadrži celer, luk i mrkvu te začine poput peršuna i tamijana koji imaju antioksidativno i protuupalno djelovanje. Proteini iz piletine potrebni su pak za sintezu antitijela.

Med

Med je popularan zbog svojih antibakterijskih svojstava. Konzumacija meda potiče izlječenje i ima antibakterijsko djelovanje tako što snižava razine prostaglandina te ima prebiotičko djelovanje.

Orašasti plodovi

Lješnjaci, bademi i brazilski orasi odličan su izvor cinka i selena. Cink je mineral bitan za zacjeljivanje rana, dijeljenje stanica i sintezu proteina. Ublažava simptome prehlade i gripe. Selen je bitan za sintezu DNK i pravilnu funkciju štitnjače te štiti tijelo od oksidativnog stresa i infekcija. Orašaste plodove možete grickati ili ih ubaciti u mikser pa od njih napraviti namaz. Po želji možete dodati malo soli i putera za bolju mazivost.

Kurkuma

Kurkumin je aktivni sastojak kurkume. Ima antivirusna, antibakterijska i protuupalna svojstva. Često se koristi u azijskoj kuhinji kao začin. Za ublažavanje simptoma gripe i prehlade može se pola kašike kurkume pomiješati s mlijekom ili vodom. Neki dodaju još biber i đumbir za pojačano djelovanje.

Raznovrsno povrće

Općenito je navika konzumacije raznovrsnog povrća u našoj ishrani i tradiciji dosta slaba. Trebalo bi jesti barem tri porcije povrća dnevno, a idealno bi bilo i više. Dobro je također kombinovati različite boje: zeleno (brokula, kelj, salata, kupus, tikvice, krastavci), crveno (paradajz, paprike), narandžasto/žuto (mrkva, batat, žuta paprika, bundeva), ljubičasto (patlidžan, crveni kupus, crveni luk) te bijelo (bijeli luk, krompir, mladi luk, luk, gljive, karfiol).