Kako protiv smoga?

Razna istraživanja su pokazala da djeca koja jedu dovoljno voća i povrća, i da piju pića puna vitamina, su pokazala dobre rezultate na testovima koji mjere rad pluća. Naročito su efikasni sokovi od jabuke i naranče. "Svijet" antioksidansa je veliki, smatra se da vitamin C vodi glavnu ulogu. Vitamini A i E isto tako igraju važnu  ulogu u pravilnom funskionisanju pluća, naročito kod djece sa astmom.

Plućne funckije se povećavaju tokom tinejdžerskih godina kada je razvoj pluća u punom tijeku. Ovaj razvoj kod djevojaka dostiže svoj "vrh" u tinejdžerskim godina, dok kod momamaka on traje do ranih 20-ih. Naučnici ističu da nedovoljno razvijena pluća u tinejdžersim godinama mogu da pridonose pojavi problema sa disanjem kasnije u životu, kao što su hornična oboljenja pluća. 

Kako da izbjegnete negativne efekte od smoga?

U danima kada je nivo smoga visok:

- Prilagodite vrijeme i mjesto za igranje (djeca trebaju ostati u zatvorenom, naročito od 14 do 19 sati kada je nivo zagađenja najviši);

- Obratite pažnju na osjetljivosti djeteta na smog. Neka djeca su osjetljiva i na nizak nivo smoga.

- Ukoliko dijete ima astmu, pridržavajte se tretmana od doktora. Dijete treba da ima lak pristup potrebnim lijekovima. 

- Obratite pažnju na znakove otežanog disanja kod djeteta. 

Zašto su djeca osjetljivija na smog od odraslih?

- U odnosu na njihovu veličinu, djeca unose više vazduha (a samim tim i smoga) u poređenju sa odraslim. 

- Pluća djece su u razvoju. Disajni putevi imaju veću tendenciju da se skupe, kao rezultat raznih zagađenja vazduha.

- Djeca veliki dio svojih aktivnosti obavljaju van kuće, vani.

- Disanje djece je brže i dublje dok su aktivni. Ovo omogućava zagađenju da uđe dublje do najosjetljivijh djelova pluća.