Ubojita hrana: Ovih 16 namirnica vas mogu ubiti

Donosimo vam 16 namirnica koje vas doslovno mogu ubiti ako ne pripazite kako ih konzumirate. Česte su u svakoj kuhinji, ukusne su i teško ih je izbjeći u svakodnevici, a kriju supstance koje mogu izazvati smrtonosne bolesti. Neke od njih, poput čipsa ili gaziranih sokova, zaista su prehrambeno dno dna i za pretjerivanje u njima nema razumnog objašnjenja ni olakotnih okolnosti, ali ima tu i delicija bez kojih je teško živjeti uživate li u hrani.

1. Hot dog

Hrenovke se obično prave od svinjetine ili govedine, postoje i verzije od piletine i puretine, a kao i svako drugo obrađeno meso, sadrže konzervanse da bi im se produžio rok trajanja. Obično je riječ o natrijevom askorbatu i nitratu za koje su istraživanja pokazala da su štetni za zdravlje.

Studija Američkog instituta za istraživanje raka otkrila je da šanse za rak probavnog trakta rastu za čak 20 posto kod ljudi koji dnevno pojedu jedan hot dog. Svjetski fond za istraživanje raka, revizijom preko 7000 različitih studija, ustvrdio je da su šanse za rak veće kod ljudi koji redovno jedu hot dog, ali i šunku, slaninu i salamu.

2. Gazirana pića

Obično je riječ o mješavini vode obogaćene ugljikovim dioksidom, umjetnim okusom i zaslađivačima. Šećer, zamjena za šećer, voćni sokovi, kukuruzni sirup ili njihova kombinacija koristi se za zaslađivanje pića. Ponekad se dodaju i kofein te bojila, i, naravno, zloglasni konzervansi.

Svakodnevno ispijanje gaziranih pića gotovo sigurno vodi do povećanja tjelesne težine i povećava rizik od pretilosti koja je povezana s cijelim nizom drugih opasnih bolesti poput dijabetesa, hipertenzije i bolesti srca. Jednostavnije rečeno, gazirana pića su izrazito štetna i nezdrava.

3. Pahuljice

Uvijek se reklamiraju kao, doduše ne pretjerano ukusan, ali zato zdrav doručak, i do određene granice, to je istina. Nekoliko studija pokazalo je da pomažu u gubitku kilograma, no većina ljudi ne zna je da je većina pahuljica "pretrpana" nutrijentima. A previše bilo čega obično nije dobro.

Radna grupa za okoliš, organizacija za istraživanje zdravlja iz Washingtona, tvrdi da proizvođači koriste zastarjela pravila za označavanje sastava na etiketama. Tvrde, naime, da su količine vitamina A, niacina i cinka u pahuljicama uglavnom prevelike čak i za odrasle, a kamoli za djecu.

4. Čips

Hrskav, ekstremno popularan, dolazi u raznim okusima i redovno krcat kalorijama, masnoćama i izrazito nezdravim količinama soli. Omiljena je grickalica mnogih, a ako se redovno konzumira, neizbježno postaje uzrok pretilosti. Jedno serviranje koje sadrži od 15 do 20 komada prženog krumpira ima 154 kalorije i 10 grama masti.

Istraživanje objavljeno u uglednom The New England Journal of Medicine iz 2011. pokazalo je da svakodnevno konzumiranje tek 28 grama čipsa dovodi do debljanja od 0,7 kilograma u četiri godine. Dokazali su i da je čips što se debljanja tiče gori od zašećerenih pića i obrađenog mesa, dakle praktički najgori uopće.

5. Keksi

Jedan od osnovnih sastojaka pakovanog keksa koji kupujemo u dućanima je hidrogenizirano biljno ulje poput palminog ulja ili palminog kernel ulja bogato trans-mastima i zasićenim mastima. Neke ih studije povezuju sa bolestima srca, druge sa pretilosti i dijabetesom, ali svaka studija potvrđuje njihovu štetnost, a drugi naziv za ove masnoće je otrov za mozak.

Palmino ulje najčešće se koristi u pravljenju keksa. Ono je 50 posto zasićena i 50 posto nezasićena mast. Palmino kernel ulje, koje se dobiva iz sjemenki palminog voća, još je štetnije jer sadrži čak 82 posto zasićenih masnoća.

Osim masnoća, keksi su puni šećera i obično njihovim jedenjem premašujemo dnevnu preporučenu količinu unosa šećera. Američko udruženje za srce savjetuje da djeca dnevno ne uzimaju više od tri čajne kašike šećera, odrasli muškarci devet, a žene šest.

6. Palačinke

Izvrstan su doručak jer samo jedna porcija zadovoljava 18 posto dnevno preporučenog unosa kalcija, 20 posto fosfora i 12 posto riboflavina i joda. Sadrže i pristojne količine vitamina B6, B12, C, tiamina i minerala, uključujući bakar, željezo, magnezij i cink. Izvrstan su izvor i ugljikohidrata te proteina, ali tu prestaju dobre vijesti.

Na žalost, pune su masnoća, šećera i natrija, pa se nikako ne preporučuje jesti više od jedne porcije dnevno, odnosno jedne do dvije palačinke dužine od oko 10 centimetara. Ona u prosjeku sadrži 8,8 grama masti, od čega je 3,9 grama zasićenih masnoća, a savjetuje se ne unositi više od 15 grama zasićenih masti dnevno. Jedna porcija ima i 4,3 grama šećera što se drastično poveća ako joj dodate pekmez ili čokoladne namaze te 308 miligrama natrija, a njegova preporučena dnevna doza je oko 1500 miligrama.

7. Jogurt

Svrstavamo ga u dijetalnu prehranu, bogat je kalcijem, proteinom, probioticima i siromašan kalorijama. No većina jogurta koji se nude u dućanima ima ili previše visoko - fruktoznog kukuruznog sirupa ili umjetnih sladila, odnosno previše šećera koji mogu dovesti do dijabetesa i dalje do problema sa srcem i bubrezima. Umjesto da pomogne sa mršavljenjem, pretjerivanje s jogurtom dakle, može imati potpuno suprotan učinak.

Osim unosa previše šećera, neograničene količine jogurta mogu rezultirati i pretjeranim unosom kalcija, vitamina A i probiotika. Iako je riječ o zdravim supstancama, i za njih postoji ograničenje. U suprotnom kalcij može biti uzrokom bubrežnih kamenaca, povezuje ga se i sa rakom prostate, ometa apsorpciju željeza i cinka, a pretjeran unos stvara naslage kalcija u krvnim žilama koje otežavaju protok krvi.

8. Prženi krompirići

Pomfrit je najkraći i svima omiljeni put do pretilosti, bolesti srca i dijabetesa. Mala porcija krompirića koju dobijemo u fast foodovima ima od 200 do 340 kalorija, dok velika porcija ima čak do 730. Varijacije krompirića sa sirom koje su kod nas srećom manje popularne još su gore.

Problem sa pomfritom je što se pravi dubokim prženjem u hidrogeniziranom biljnom ulju kanole, kukuruza ili soje koje se konstantno iznova podgrijava i uništava njihove polinezasićene masne kiseline čime postaju još nezdravije.

Nučne studije dokazale su poveznicu između zasićenih masti i začepljenja krvnih žila što može dovesti do moždanog udara i smrti.

9. Suhomesnati proizvodi

Šunka, kobasice, pršut, salame i ostali suhomesnati proizvodi, sadrže natrijev nitrit koji služi kao konzervans i često se koristi za očuvanje prerađenog mesa. Natrijev nitrit dodaje se da spriječi razvoj bakterije "Clostridium botulinum" koja izaziva botulizam, a zaslužan je i za očuvanje boje kod soljenog mesa i mesa peradi.

Na žalost, kuhanjem se povezuje s aminima i tvori kancerogene spojeve poznate kao N-nitrozamin koje se povezuje sa rakom probavnog trakta i mozga.

10. Sladoled

Ni omiljeni ljetni desert, na žalost, nije uopće bezazlen, posebno ako ga jedete svaki dan. Sladoled mora imati više od 10 posto mliječnih masti, a Sveučilište u kanadskom Guelphu dokazalo je da ih neke vrste imaju čak 16 posto.

Mliječne masti su većinom zasićene masti te njihov pretjeran unos dovodi do povećanja holesterola. Za muškarce je dozvoljena jedna i po manja šoljica, a za žene samo jedna šoljica sladoleda dnevno. Previše holesterola dovodi do začepljenja krvnih žila i povećanja opasnosti od bolesti srca i moždanog udara.

11. Sir

Bogat je kalcijem, proteinom, sadrži vitamin A, B12, fosfor, riboflavin, cink i linolensku kiselinu, vrstu masti za koju se vjeruje da pomaže u smanjenju kilaže te štiti od raka i bolesti srca.

Problem sa sirom zapravo uopće nije u siru, nego načinu na koji ga jedemo. Prelijevamo ga po nachosima, zatrpamo njime pizzu, krekere i hljeb, zanemarujući činjenicu da u prosjeku ima 100 kalorija i 6 do 9 grama masti u 30 grama sira. Ako pretjeramo s njime, dobit ćemo potpuno suprotan učinak - umjesto mršavljenja, kilogrami će se nakupljati.

Također, sir se većinom sastoji od zasićenih masti koje su loše za srce, a i bogat je solju koja u prevelikim količinama može dovesti do visokog krvnog pritiska.

12. Slane grickalice

Krekeri, pereci, zasoljeni kikiriki i ostale grickalice koje volimo žvakati pred televizorom u prevelikim količinama mogu dovesti do povećanja krvnog pritiska zbog prevelike količine soli.

Istraživanje iz 2011. pokazalo je da zasoljena hrana onemogućuje normalno širenje krvnih žila čak i kod ljudi s normalnim krvnim pritiskom. Obično do povećanja krvnog pritiska dođe 30-ak minuta nakon što smo pojeli slane grickalice, a vrati se u normalu tek dva sata kasnije. Ukoliko redovno jedete zasoljenu hranu, ne gine vam hipertenzija koja prijeti moždanim udarom.

13. Svinjetina i crveno meso

Slanina, odresci i rebarca, ma koliko bili ukusni, definitivno nisu preporučljivi za svakodnevnu konzumaciju. Tijelo brže prerađuje povrće i voće nego crveno meso i općenito prerađeno meso. Ono duže ostaje u probavnom traktu i tijelo ima više vremena da apsorbira proteine i masti te ih pohrani u obliku masnoća. Prehrana bogata crvenim mesom zato lako dovodi do skupljanja kilograma. Prevelike količine crvenog i prerađenog mesa dovodi se u vezu i sa rakom debelog crijeva.

14. Tjestenina

Bogata je ugljikohidratima s visokim glikemijskim indeksom što znači da, čim se probavi, a probavlja se vrlo brzo, podiže se nivo šećera u krvi. Ne preporučuje se jesti više od pola šoljice tjestenine dnevno da nivo šećera u krvi ne bi skočila. Tjestenina je još opasnija posebno ako joj se dodaje sir ili meso čime se dodatno povećava broj kalorija i nezdravih masnoća.

Ugljikohidrati u tjestenini odgovorni su za povećanje tjelesne težine, a ako ju se nekontrolirano konzumira može dovesti i do pretilosti, a oboje su predispozicije za bolesti srca. Tjestenina može prouzročiti i dijabetes ako tijelo ne može proizvesti dovoljno inzulina da reguliše nivo šećera u krvi.

15. Pržena hrana

Bilo kakva pržena hrana najopasnija je od svih namirnica jer sadrži trans-masti i zasićene masti te neizbježno previše kalorija. "Kriva" je za čitav niz zdravstvenih tegoba, a ponajprije za debljanje i visokog nivoa holesterola te začepljene arterije koje često rezultiraju najgorim i najopasnijim ishodom odnosno srčanim i moždanim udarom.

Jedenje pržene hrane povećava i opasnost od dijabetesa, a jedna studija iz 2013. čak tvrdi da jedenje pržene hrane samo jednom sedmično povećava šanse za rak prostate.