Kako hrana upravlja našim raspoloženjem?

Ono što jedemo, posebno namirnice pune hemijskih aditiva i prerađena hrana, utječe na naša crijeva, te povećava rizik od bolesti. Prerađena hrana sadrži supstance koje su izvađene iz hrane, dodane naknadno ili napravljene u laboratoriju. Važno je da znamo da prerađena hrana, poput brze hrane, ima izuzetan okus upravo jer joj se dodaju takvi sastojci i aditivi. Konzervisana hrana, slani mesni proizvodi i većina slatkiša, te gazirana pića, bijeli hljeb i slična peciva su izuzetno prerađene namirnice.

Stručnjaci savjetuju da popravimo ishranu dodavanjem cjelovite hrane u nju. Također je poželjno izbaciti ili izbjegavati prerađenu hranu za koju je poznato da uzrokuje upale i bolesti.

Kakve veze crijeva imaju s raspoloženjem?

Kad razmotrimo vezu između mozga i crijeva, važno je znati da se 90% receptora za serotonin nalazi u crijevima. Zdravlje i ishrana crijeva mogu pozitivno i negativno utjecati na raspoloženje. Na primjer, kada se nekoj osobi prepiše antidepresiv, najčešći neželjeni efekti su povezani upravo s crijevima. Mnogi ljudi mogu iskusiti mučninu, dijareju ili gastrointestinalne probleme.

Kada se naruši ravnoteža dobrih i loših bakterija, mogu se javiti bolesti. Primjeri takvih bolesti uključuju astmu, pretilost, metabolički sindrom, dijabetes, kognitivne probleme i probleme s raspoloženjem.

Ishrana i depresija

Brojna istraživanja pokazuju da zdrava i uravnotežena ishrana, te izbjegavanje prerađene hrane, može biti faktor zaštite od depresije. Mediteranska ishrana, na primjer, je odlična za bolju kvalitetu života i raspoloženje. Neke od namirnica koje su tipične za ovu ishranu su školjke, losos, špinat, karfiol i jagode.

Naravno, trebamo biti oprezni pri korištenju hrane kao tretmana za raspoloženje. Kada govorimo o problemima raspoloženja, mislimo na blage i umjerene oblike depresije i anksioznosti. Hrana neće utjecati na ozbiljne oblike depresije, te je u tom slučaju potrebno konsultovati se s doktorom o idealnim načinima liječenja.

Kako poboljšati raspoloženje uz hranu?

• Jedite cjelovitu hranu i izbjegavajte prerađene namirnice s puno aditiva i konzervansa
• Umjesto voćnih sokova, jedite cjelovite namirnice. Smrznuto voće bez aditiva je također dobar izbor.
• Jedite puno vlakana, te u ishranu uključite žitarice i mahunarke.
• U ishranu uključite probiotike.
• Smanjite unos šećera uz zdrave alternative, poput dodavanja cimeta običnom jogurtu s bobičastim voćem, umjesto grickanja slatkiša.
• Dodajte fermentiranu hranu u dijetu, poput kiselog kupusa ili kefira.
• Jedite dovoljno morskih plodova i nemasnog mesa.
• Neka 70% vašeg tanjira bude voće ili povrće.