Čips je opasna grickalica: Nećete ga više jesti

Izrazito slan ukus čipsa koji se osjeti već stavljanjem u usta pa i osjećaj sitosti od masnoća u njemu do mozga dolaze kroz živac trigeminus, a upravo takva kombinacija masnoća, šećera i soli čini trio za kojim naš mozak žudi.

Mnogima jedna od omiljenih grickalica, relativno pristupačne cijene, ukusan i lako dostupan. Međutim, jeste li se ikada zapitali šta čips radi tijelu i zdravlju? Nakon ovoga čips ćete izbjegavati u širokom luku.

Debljanje

Čips obično sadržava velike količine masnoća i kalorija što može povećati rizik od debljanja i pretilosti. Oko tridesetak grama čipsa, što je otprilike 15 do 20 listića čipsa sadrži oko 10 grama masti i 154 kalorija.

Kako napominju naučnici, veza između čipsa i debljanja jača je nego veza između debljanja i bilo kojeg drugog prehrambenog proizvoda, uključujući i mesne prerađevine i zaslađene napitke. Osim toga, višak kilograma i pretilost povezuju se s povećanim rizikom od dijabetesa, srčanih bolesti i nekih oblika karcinoma.

Loša prehrana

Ako čips čini redovan dio vaše prehrane, vjerovatno ne konzumirate onoliko hranjivih tvari koliko biste trebali. Čips ima niske udjele vitamina i minerala, a vrlo često se radije posegne upravo za čipsom nego li za namirnicama koje imaju više hranjivih tvari. Konzumacija zdravih grickalica može pomoći da u prehranu uvrstite potrebne hranjive tvari. Stoga, kada god možete, radije ne posežite za čipsom između obroka, već birajte zdravije opcije.

Visok krvni pritisak

Sadržaj natrija u čipsu može negativno utjecati na zdravlje kardiovaskularnog sistema. Visok unos natrija može izazvati povećanje krvnog pritiska, što može dovesti do moždanog udara, zatajenja srca, horonarnih srčanih bolesti i bolesti bubrega. Tridesetak grama čipsa prosječno sadrži između 120 i 180 miligrama natrija, a tortilja čips u toj količini može imati od 105 do 160 miligrama natrija.

Vrećica čipsa ima više od 30 grama, tako da mnogi kada jedu čips konzumiraju više natrija nego što su svjesni. Prema istraživanju iz 2010., dnevni unos soli trebao bi se ograničiti na 2.300 miligrama dnevno, a osobe starije od 50 godina te oni koji imaju problema s krvnim pritiskom, bolestima bubrega ili dijabetesom dnevni unos soli trebali bi ograničiti na 1.500 miligrama.

Visok holesterol

Česta konzumacija čipsa može pridonijeti visokom nivoom holesterola zbog količine i vrste masti koje se nalaze u čipsu. Čips se najčešće prži u dubokom ulju, a taj proces stvara najopasniji tip masti, transmasti. Osim toga, ulja koja se koriste za prženje čipsa su zasićene masti što također pridonosi visokim nivoima holesterola. Studija objavljena u časopisu Circulation otkrila je kako je visok nivo transmasti u krvotoku povezane s visokim razinama LDL holesterola i povećanim rizikom od horonarnih bolesti srca.

Zdravije varijante

Pečeni čips i pečeni tortilja čips imaju manje kalorija i masnoća nego prženi čips, iako i pečeni čips može sadržavati visok nivo natrija. Nezasoljeni pereci od cjelovitih žitarica i kokice imaju nizak udio masnoća, a ako se odlučite za te zdravije varijante grickalica, u organizam ćete također unijeti i dodatnu količinu vlakana, što ih svakako čini boljim izborom. Ostale zdravije varijante uključuju čips od povrća i jabuke koji sadrže manje natrija.

Rizik za nerođene bebe

Britanska istraživanja otkrivaju da trudnice koje jedu veće količine čipsa i drugih grickalica mogu štetiti zdravlju svog djeteta jednako kao i žene koje puše u trudnoći.

Posljedice na razvoj fetusa javljaju se zbog prisutnosti toksičnih hemikalija u čipsu, akrilamidu. On može uticati na nižu porođajnu težinu, manji opseg glave pa i slabiji razvoj mozga kod bebe.

Čips je povezan i sa ADHD-om

Jedenje čipsa utiče na područja mozga povezanog sa spavanjem i odmorom, a ako se čips jede redovno, javljaju se simptimi "odvikavanja". Zbog njih dolazi do poremećaja u pažnji i koncetraciji, utvrdila je studija časopisa Plus One.