Fizičke aktivnosti same po sebi generišu veliku toplotu i podižu tjelesnu temperaturu vježbača, pa samim tim jake aktivnosti i vreli ljetni dani nisu baš dobra kombinacija.
Tri stvari koje stalno treba imati na umu tokom vježbanja u vrelim ljetnim danima
Vrućine i fizičke aktivnosti nisu dobra kombinacijaKako bi se prvenstveno sačuvalo zdravlje, a zatim osigurala efikasnost vježbanja, tri stvari treba imati stalno na umu u slučaju vježbanja tokom ljeta kada su visoke temperature.
Vježbanje u najtoplijim periodima dana je kontraproduktivno
Od vježbanja u najtoplijim periodima dana generalno ima više negativnih nego pozitivnih stvari, pa bi vježbanje na otvorenom trebalo ljeti tempirati ili rano ujutro ili navečer kada se spusti temperatura. Smatra se da sve temperature iznad 26 stepeni, te vlaga viša od 75 posto, predstavljaju loše okolnosti u kojima vježbanje može dovesti do toplotnog udara.
Povećana hidratacija je ključna
U normalnim okolnostima odrasloj osobi je preporučen unos od 2 litra vode dnevno kako bi sve tjelesne funkcije mogle optimalno funkcionisati. Kada je znojenje drastično povećano, neophodno je i značajno povećati unos vode s ciljem nadomještanja izgubljene tečnosti. Tako je prije, tokom i poslije vježbanja vrlo važno unijeti značajniju količinu vode, a da li se radi o pola litra, litru ili dva litra vode, ovisi o toploti okruženja i vrsti i trajanju fizičke aktivnosti.
Simptomi toplotnog udara koje je važno prepoznati
Toplotni udar je zdravstveno stanje koje bi trebalo vrlo ozbiljno shvatiti, budući da ga karakteriše slijed simptoma koji se kreću od lakših ka težima. Pretjerano znojenje i žeđ, ubrzan rad srca i ubrzano disanje su neki od lakših simptoma, a dalje se nastavljaju javljati glavobolja i mučnina, uslijed čega bi svakako fizičke aktivnosti obavezno trebalo obustaviti. Kod težih slučajeva toplotnog udara nije rijetka pojava nerazgovijetnog govora, pa čak i gubitka svijesti.