Samoća ubija

Šta raditi kada se osjećate usamljeno?

Istraživači tvrde da SAD doživljava "epidemiju usamljenosti". U istraživanju za 2018. godinu, stručnjaci su otkrili da oko 22% Amerikanaca izjasni da se stalno osjeća usamljeno. Takvi dugotrajni osjećaji izolacije mogu doći sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, i mentalnim i fizičkim.

Osjećaji izolacije često su povezani s depresijom, anksioznošću i samoubilačkim mislima. Ljekari su također otkrili da ljudi koji su usamljeni imaju tendenciju da im je povišen krvni pritisak i slabiji imunološki sistem. Evo što terapeuti, ljekari i istraživanja kažu da su neke od najboljih strategija za rješavanje usamljenosti:

1. Prihvatite činjenicu da se osjećate usamljeno

Nekada priznanje drugim ljudima da se osjećate usamljeno može biti ponižavajuće, ali može i biti početak rješavanja problema.

2. Obnovite odnose sa ljudima koje već imate

Ponekad kada se osjećamo usamljeno, ne možemo vidjeti šta je to pred nama. Kada ljudi prošire svoje definicije naklonosti i ljubavi kako bi obuhvatili širi spektar ponašanja, često otkrivaju da nisu toliko uskraćeni kao što su prvobitno mislili.

3. Prepoznajte da niste sami (u osjećaju usamljenosti)

Mnogo ljudi osjeća usamljenost, tako da niste sami, taj osjećaj dijeli sa vama još milion drugih ljudi. Usamljenost je zdrava emocija, otkriva mjesta na kojima čeznemo za nečim. Svaki osjećaj koji otkriva nešto, navodi na samospoznaju i samim time nam pomaže da spoznamo sebe.

4. Postanite znatiželjni. Postavljajte pitanja.

Prepoznajte da usamljenost izgleda drugačije za ljude u različitim periodima njihovog života, te da postoje oni koji imaju mnogo međuljudskih odnosa, ali ipak osjećaju kao da nešto nedostaje. Zapitajte sebe šta je za vas usamljenost i da li ste zaista usamljeni. Bez obzira na to da li je naša usamljenost kratka ili hronična, pitanje poput ovog može nam pomoći u najboljem načinu rješavanja.

5. Odvojite vrijeme da razmislite

Ako ste često zauzeti, trčite okolo sa svojim spiskom obaveza ili vam se čini da ste stalno pod stresom, možda je vrijeme da napravite pauzu. Možda bi to opuštanje za vas moglo značiti slušanje muzike, kupanje ili samo sjedenje bez ikakvih smetnji i obaveza. Dajte sebi vremena, posvetite se izgradnji svoje ličnosti i shvatanju vlastitih potreba.

6. Ponovo zavolite sebe i počnite da uvažavate sebe

Možete koristiti samo vrijeme da se vratite u kontakt sa samim sobom. "Morate biti svoj najbolji prijatelj", kaže dr Orloff. "Odlazim u svoj sveti prostor i meditiram. Nekoliko puta duboko udahnem, opustim se i ne obazirem se na brigu, strah i usamljenost kako bih mogao biti samo sa sobom."
Šetnja u prirodi također može biti od pomoći pri rješavanju ovog problema.

7. Budite društveno korisni i radite dobro drugima

Ponekad kada se osjećate sami možete se osjećati kao da se izolirate od svijeta, što samo nastavlja ciklus usamljenosti. Tako da pronalazak svoje koristi u društvu je od velikog značaja. Izađite u svijet i primijetite osmijeh od prodavača. "Držite vrata za nekoga ili učinite nešto lijepo za stranca i tada počnete dobivati endorfine i oksitocin koji idu u vaše tijelo. Oksitocin je vezni hormon. To je ono što majka ima kada rodi. Dakle, oksitocin je važan." - kaže dr. Orloff.

8. Pridružite se nekom klubu

Istražite svoje hobije sa drugim ljudima kako bi ste mogli formirati veze oko zajedničkih interesa. To može biti neko kulturno-umjetničko društvo, neki vid volonterskog saveza ili bilo koja druga vrsta društvene zajednice koja će postati vaša sigurna baza.

9. Porazgovarajte sa stručnjakom za mentalno zdravlje

Ponekad nam je potrebna stručna pomoć kako bi pobjegli od mračnih misli koje nas drže u izolaciji. Jedan od destruktivnih efekata dugoročne samoće je taj što iskrivljuje naše spoznaje o nama samima i svemu onome što smo postigli do tada. Vjerujemo da ako smo usamljeni, zaslužujemo da budemo usamljeni i da nas niko nikada neće voljeti onako kako želimo. Te misli zauzvrat usmjeravaju naše postupke na način koji nas dovodi do usamljenosti. Kognitivna terapija ponašanja je osmišljena da naše misli i ponašanje što bolje uskladimo sa stvarnošću.

Podijeli članak