Tajna dugovječnosti i zdravlja naroda Hunza

Od tada do danas je prošlo skoro 40 godina, a sve što se promijenilo je to da su kancerogena oboljenja sve zastupljenija među ljudima, dok kod Hunzakuta i dalje nema promjena. Žive u prosjeku nevjerovatnih 120 godina i spadaju među najzdravije narode koji postoje. Kako?

Locirani u dolini rijeke Hunzi koju okružuju klisure velikih Himalaja, koju drugačije nazivaju "Oazom mladosti", ovaj narod odlikuje sjajna fizička sprema, jer dnevno pješače i po 20 kilometara i penju se po liticama bez napora, a kupaju se u hladnoj vodi čak i kada se temperatura spusti na 15 stepeni ispod nule. Međutim, prava razlika u odnosu na sve ostale ljude širom Planete se ogleda tek u drastično drugačijoj ishrani, budući da Hunzi kroz svoju prehranu unose iznimno male količine proteina, pa je vjerovatno to i razlog njihovog zdravlja. 

Stručnjaci su pravili analize ishrane ovih ljudi, o kojoj više može te pročitati u nastavku.

Princip ishrane Hunza naroda

Proračuni istraživača govore da pripadnici ovog vitalnog naroda dnevno u prosjeku unose 1.933 kalorije, i to koje potiču iz 50 grama proteina, 36 grama masti i 365 grama ugljikohidrata.

Ishrana Hunza je tokom ljeta zasnovana na svježem voću i povrću, dok tokom zime konzumiraju suhe marelice, proklijale žitarice i ovčiji sir. 

Kao osnova ishrane ovog naroda je čapati hljeb, koji se pravi od cijelih sjemenki heljde i prosa, a u čiju smjesu još ulazi malo mlijeka, vode, i smrvljeno povrće, a u novije vrijeme, ulje, cimet, papaja i slično.

S druge strane, na svakodnevnom meniju su i pite čije pečenje obično traje veoma kratko kako bi sačuvalo hranjive vrijednosti. Meso jedu jako rijetko, gotovo nikako, a ranije pomenute marelice kao jedan od osnovnih dijelova ishrane su poznati kao izvori kalija, natrija, i vitamina A, te se i same one u novije vrijeme dovode u vezu sa borbom protiv ćelija raka, pa ne treba ni čuditi što sklop svih ovih elemenata ima za rezultat najzdravije i najdugovječnije stanovništvo.