Sagorijevanje većeg broja kalorija od zbira njihovog unosa, ključni je korak na putu ka mršanja i dostizanja dobre linije. Ali, koliko ljudi uopšte znaju šta je i kako se manifestuje istinski efikasno sagorijevanje kalorija, da li je znoj pokazatelj uspjeha i kako se pravilo postaviti u tom pogledu?
Šest stvari koje bi svi trebali znati o sagorijevanju kalorija
Ovdje ćemo navesti odgovore na šest najčešćih pitanja, a koji će vam pomoći da sagorite veći broj kalorija i što prije dostignete dobru tjelesnu formu.
Da li znojenje znači da se sagorijeva veći broj kalorija?
Ne znači. Kratko i jasno. Znojenje je način hlađenja organizma, a do velikog zagrijavanja dolazi prilikom funkcionalnog rada organizma, a na što općenito utiče cijeli niz faktora. Kalorije se troše i prilikom aktivnosti koje ne rezultiraju sa mnogo znoja, tako da veće znojenje i sama dehidracija putem kože ne treba biti cilj samo po sebi.
Da li vježbanje na hladnijim temperaturama troši više kalorija?
Da! Ljudski organizam u hladnoći počinje sagorijevati kalorije kako bi održao normalnu tjelesnu temperaturu, a i kod vježbanja je ista stvar, pa se može reći da potrošnja postaje veća tj. mršanje efikasnije. U SAD-u su čak vlasnici jednog fitness centra iskoristili naučne zaključke i jakim klima uređajima ozbiljno snizili temperature zraka kako bi vježbanje postalo efikasnije. Cijeli projekat se ispostavio kao vrhunski poslovni potez, što je sasvim dovoljan odgovor na postavljeno pitanje.
Koliko dugo tijelo nastavlja trošiti kalorije nakon treninga?
Odgovor na pitanje ovisi direktno o odrađenom treningu. Što je trening bio žešći i što je napravljen veći tzv. kiseonički dug, organizam će duže raditi na nadomještanju kisika i hranjivih materija duž mišića i ostalih tkiva, a za to će biti potrebne kalorije. Stoga, što je trening teži, dugotrajnija je i naknadna potrošnja kalorija.
Da li je vježbanje "na prazan stomak" efikasnije?
Gledano u smislu potrošnje kalorija, svejedno je vježba li se praznog ili punog stomaka. Međutim, postoji razlika u izvoru energije, budući da kod vježbanja "na prazan stomak" većinski dio kalorija dolazi iz masnih rezervi, što je svakako dobra stvar kada se želi sniziti nivo masnih naslaga u tijelu.
Da li kilometar trčanja i kilometar hodanja sagorijevaju istu količinu kalorija?
Možda udaljenost jeste ista, ali je trčanje fizički i samim tim energetski mnogo zahtjevnije od hodanja. Ovisi od brzine trčanja, ali u prosjeku je trčanje za 30 posto kalorijski rastrošnije od hodanja, pa je zato i bolji izbor. U svakom slučaju, ne treba podcijeniti ni hodanje i važnost ove najvažnije lagane aktivnosti.
Da li je pokazatelj broja sagorenih kalorija na spravama tačan?
Prije svega, uslov i za približnu tačnost prikazane potrošnje je unošenje podatka o tjelesnoj masi, jer nije isto kada vježbu izvodi osoba od 50 i osoba od 100 kilograma, kojoj treba mnogo više energije da bi se pokrenula. Dalje, sprava ne može uzeti u obzir nivo fizičke spreme i metabolizma, tako da prema istraživanjima u prosjeku sprave prikazuju 19 posto veću potrošnju od stvarne.