U posljednje vrijeme heljda je postala proizvod o kojem se sve više priča. Razlog zbog kojeg je heljda tako popularna je svakako njezin nutricionistički sastav, ali i činjenica da je mogu konzumirati osobe koje su intolerantne na gluten.
Upoznajte zdravstvene beneficije heljde, iznimno zdrave namirnice
Heljda se smatra sinonimom za zdravljeHeljda ili hajdina poznata je kao žitarica, iako je to ustvari zeljasta biljka u rodu s rabarbarom. No najčešće se heljda naziva žitaricom jer se njezine sjemenke pripremaju na isti način kao žitarice.
Heljda porijeklo
Heljda je zapravo drevna namirnica porijeklom iz srednje i istočne Azije, ali je tek posljednjih desetak godina postala popularna. Najviše se uzgaja u Rusiji, Kazahstanu, Kini te istočnoj i srednjoj Evropi. Postoje dvije vrste heljde: obična heljda (Fagopyrum esculentum) i tartarna heljda (Fagopyrum tartaricum) i obje se koriste za kuhanje.
Heljda – pseudožitarica
Heljda pripada skupini namirnica koje se obično nazivaju pseudožitarice ili lažne žitarice. Pseudožitarice su sjemenke koje se konzumiraju i pripremaju kao klasične žitarice, ali po sastavu nisu iste. Ostale poznate pseudožitarice, osim heljde, su kvinoja i amarant, sirak i tef. Iako se po nazivu i skupini svrstava u istu skupinu kao i pšenica, glavna razlika između heljde i pšenice je to što heljda ne sadrži biljni protein gluten pa osobe koje su intolerantne na gluten najčešće kao zamjenu za obično brašno koriste upravo heljdino brašno.
Heljda sastav
Heljda je popularna kao zdrava hrana zbog visokog udjela proteina i bioflavonoida. Heljda sadrži minerale, poput željeza, mangana, magnezija i joda te vitamine B1 i B2, a za razliku od drugih žitarica, sadrži veliku količinu antioksidansa. Osim toga, heljda u svom sastavu ima preko 80% škroba, a ostatak čine bjelančevine, vlakna, proteini i masti.
Heljda zdravstvene prednosti
Heljda pomaže u kontroli šećera u krvi pa je zbog toga neki stručnjaci smatraju pogodnim za osobe koje pate od dijabetesa tipa 2. Iako se većinom sastoji od škroba, zbog vlakana koji se nalaze u sastavu heljde, ona je dobra i za rad crijeva i probavni sistem. Isto tako, otkriveno je da heljda poboljšava lipide u krvi pa se smatra faktorom za smanjenje rizika od srčanih bolesti.
Heljda kuhanje
Heljda se sve češće koristi u kuhinji, a zapravo je vrlo jednostavna za pripremanje. Heljda kuhanjem omekša, ali ostaje u istom obliku. Recepti s heljdom postaju sve popularniji u zadnje vrijeme pa se ona često prerađuje u brašno, kašu ili se od nje pravi tjestenina. Kaša, odnosno heljda skuhana u vodi, koriste se na isti način kao i riža, a glavni je sastojak mnogih tradicionalnih evropskih i azijskih jela. Heljdino brašno je dosta cijenjeno i može se pronaći u specijaliziranim trgovinama, a komercijalna tjestenina od heljde uglavnom sadrži malu količinu heljde pa se preporučuje da je radije napravite sami.