7 činjenica o marketingu prehrambene industrije

Svi artikli u prodavnicama i njihovi „zdravi“ slogani donosi do jednog zaključka: proizvođači ne pokušavaju učiniti vas zdravim, nego vam samo žele prodati njihov proizvod. S tim na umu, pogledajmo nekoliko načina kako vas proizvođači mogu natjerati da pomislite da je njihova obrađena hrana bolja nego što zaista jeste.

1) Ako naljepnica na proizvodu kaže da sadrži 500 kalorija, to ne mora biti tačno

Kao mnogi drugi kupci koji brinu o zdravlju, i vi se vjerovatno oslanjate na nutritivne informacije koje se nalaze na ambalažama i trebaju da vas informišu o hrani koju jedete. Ono što možda ne shvatate, je da te informacije mogu biti netačno i voditi vas na pogrešan trag.

Izvještaj iz 2011. godine pokazuje da 24% informacija na ambalažama su bile netačne: to je 1 od svaka 4 proizvoda na policama! Ovo nije iznenađujuće jer FDA (Administracija hrane i lijekova) dozvoljava da se na naljepnicama na artiklima stave brojke 20% manje nego što zaista jest. Pa, ako uzmete proizvod od 500 kalorija, možda zapravo jedete 600 kalorija!

Iako se trude da svaki proizvod ima oznake nutritivnih sastojaka po standardima, ipak FDA nema dovoljno izvora da potvrdi tačnost svih informacija na oznakama. Dakle, tačnost informacijama na oznaka ostavljeno je proizvođačima da se pobrinu za to.

2) Proizvođači hrane vas mogu pogrešno voditi, manipulirajući veličine porcija

Čak ako su informacije na oznakama tačne, mnoge kompanije manipulišu veličinama porcijama da informacije djeluju zdravije. Vidjet ćete na nekim proizvodima da piše na primjer 600 kalorija i 18g masti po porciji: sa 3 porcije u jednom proizvodu. Recimo da se radi o kroasani, ko jede jednu trećinu kroasane za jedan obrok?

Također, kompanije nerijetko smanjuju veličinu porcija proizvoda za 25% i onda tvrde „Sad sa 25% manje šećera!“ Nije zakonito. Nije netačno. Vodi na pogrešan trag, to sigurno

3) Ako vidite 0g trans masti, proizvod možda svejedno ima trans masti

Zanimljiva činjenica u Americi jeste da bilo koja količina masti ili šećera ispod 0.5g  po porciji može se na nutritivnim oznakama navesti kao 0g. To stvara mnogo prostora za rečenice koje vode na pogrešan trag i konfuzije vezane za nutritivnu vrijednost.

Jedna od posljedica ovog pravila je da sve više artikala imaju „0g trans masti“ oznake na svojim ambalažama. Ako bliže pogledate, na mnogima je navedeno i djelomično hidrogenirano ulje u listi sastojaka – što je primarni izvor opasnih masti. Pošto je dnevna preporuka 2g, neznano gutanje do .49g trans masti po porciji može imati opasne posljedice.

4) „Bez masti“ i „bez šećera“ proizvodi možda nisu nikako zdravi

Popularna kultura je zadnjih nekoliko desetljeća provela izmjenjujući između loše masti i šećera (vrlo važni sastojci), što je navelo proizvođače da uvedu na tržište proizvode bez masti i bez šećera. Ali, samo ako nešto ne sadrži mast ili šećer, ne mora nužno biti zdravo; zapravo, može biti upravo suprotno.

Da nadomjeste nedostatak masti, kompanije često dodaju vještačke kemikalije ili dodatni šećer da poboljšaju okus proizvoda. To može dovesti do čak većeg broja kalorija, nego njihov proizvod koji sadrži mast.isto, proizvodi bez šećera sadrže dodane masti i vještačke zaslađivače, što uzrokuje mnoge kontroverze u svijetu zdravlja, čak mogu dovesti do povećanja tjelesne težine. Svakako da to nije dobro za vaše zdravlje.

Proizvodi s natpisima „99% bez masti“ su sve češći u industriji hrane. Trebate shvatiti da je to izračunato u odnosu na težinu, ne na kalorije. Dobar primjer je supa, jer ona dobiva većinu svoje težine od vode, ali može pola svojih kalorija dobiti od masti. Slično, 2% mlijeko zavarava u tome, dok je masti samo 2% ukupne težine, računa se preko 1/3 ukupnog broja kalorija.

5) Riječ „prirodan" može se nalaziti na bilo kojem proizvodu

Taj dragulj marketinških genija ćete naći svugdje u zadnje vrijeme, a zvuči sjajno! S obzirom na izbor, koja osoba koja brine o zdravlju ne bi kupila nešto što je prirodno? Ali, to „prirodno“ se treba odnositi na organsku, zdravu hranu koja donosi dobro. Ali FDA nema definiciju da reguliše šta „prirodno“ zapravo znači.

Proizvođači slobodno dodaju taj izraz na bilo šta što ne sadrži „dodane boje, vještačke okuse, ili sintetičke supstance“, to sve ostavlja dosta sivog područja, jer definicije za „vještačke okuse“ ili „sintetičke supstance“ nisu jasne prema FDA, pa su sastojci poput visoko-fruktoznih sirupa okarakterisani kao „prirodni“.

Prošle godine jedna prodavnica na Rhode Islandu je sa svojih polica sklonila sve Kashi proizvode, nakon što je otkriveno da „potpuno prirodne“ žitarice su napravljene od genetskih modificiranih i neorganskih sastojaka. To je stavilo salvu kritika na adresu te firme.

6) Proizvodi sa „integralnim žitaricama“ ili „stvarnim voćem“ možda sadrže vrlo malo toga

Možda ćete se zapitati šta je loše s cijelim voćem i integralnim žitaricama. Naravno da je oboje zdravo. Problem se javlja u tome što FDA nije regulisala koliko od toga mora biti prisutno u proizvodima, i navedeno na njihovim ambalažama.

Često ćete vidjeti proizvode na kojima piše „napravljeno s integralnim žitarica“, a zapravo su napravljeni od rafiniranog brašna, s integralnim žitaricama na samom dnu liste sastojaka. Na primjer, u 2008.godini  Sara Lee je bila prisiljena da ukloni tvrdnje o „integralnim žitaricama“ s ambalaže „Soft i Smooth“ hljeba nakon što ih je grupa kupaca optužila za pogrešno navođenje kupaca, jer je hljeb primarno bio napravljen od bijelog brašna.

Slično, proizvodi „napravljeni od stvarnog voća“ obično imaju minimalne količine voća, koje se odnose samo na okus i boju, dok je ostatak proizvoda od rafiniranog brašna i šećera. Pop Tarts, naprimjer, navedeni su kao proizvodi od stvarnog voća, ali samo oko 5% zapravo dolazi od voća, dok je ostatak od brašna i kukuruznog sirupa. Mnogo je bolje da pojedete samo jedan komad voća.

7) „Obogaćeni“ prehrambeni proizvodi nisu ni blizu zdravi koliko su to prirodni proizvodi

Posebno sporedna taktika prehrambene industrije je uzeti određeni proizvod koji je gotovo potpuno bez prehrambene vrijednosti i dodati mu vitamine, minerale ili bilo šta, što je trenutno aktuelno. Možete vidjeti u supermarketima neograničen broj proizvoda s raznim napisima o vlaknima, antioksidansima ili omega 3 koje sadrže. Ali, ako je nešto nezdravo, nezdravo je i s dodanim zdravim nutrijentima!

Iako je zapravo samo slatka voda s malim količinama dodanih vitamina, Coca-Cola promovira svoje piće Vitamin Water (Vitaminska voda) s raznim poznatim sportašima i frazama poput „zdravo, zglobovi funkcioniraju bez boli“.  Ne treba biti čudno što su 2010. dobili optužbu za lažno oglašavanje i izgubili. Koja je njihova odbrana?

„Korisnici nisu pogrešno vođeni da je Vitaminska voda zdravo piće.“

Ovakve kompanije vam ne nasgtoje pomoći. Krekeri s dodanim vlaknima nisu dobri kao svježe voće ili povrće; pića obogaćena sa antioksidansima nisu zdravi kao svježi orašasti plodovi i bobičasto voće; a kolačići sa  omegom 3 su blijedi u usporedbi s prednostima svježeg lososa. Nije problem da uzmete i te proizvoda svako određeni period, ali nikad ne pomišljajte da su takvi proizvodi zdravi.

Dodatna činjenica – ako vas proizvod mora uvjeriti da je zdrav, vjerovatno nije

U 2009., FDA je poslala upozorenje kompaniji General Mills zbog njihovih tvrdnji o zdravim osobinama nekih proizvodima, da mogu „smanjiti kolesterol za 4% u 6 sedmica“. Bez obzira da li je to tačno ili ne, najveći problem za FDA u vezi toga je da kompanije ne smiju kvantificirati svoje tvrdnje. Osim ako je tvrdnja izvanredna, FDA je prilično blaga kad su u pitanju tvrdnje na ambalažama.

Najočitiji i najjednostavniji način da učinite vaše proizvode zdravijim jeste da stavite zdrave riječi u naziv proizvoda, poput „Zdrav izbor (Healthy Choice)”, “Mršava krava (Skinny Cow)”, “Pametni početak (Smart Start)” i  “Nutri-zrno (Nutri-Grain)”. Manje očiti načini su više specifično, ali i dalje nejasne izjave o tome šta određeni proizvod može učiniti za vaše zdravlje. Slijedi nekoliko interesantnih zdravi tvrdnji o proizvodima:

-  „Poboljšava vaš imunološki sistem!“
- „Pomaže da sačuvate zdravo srce!“
- „Dio svakog zdravog doručka!“

Te tvrdnje nisu potkrijepljene naučnim istraživanjima i treba ih uzeti s dozom skepse. Zapamtite, ako vas proizvod mora uvjeriti da je zdrav, onda vjerovatno nije.

Šta možete uraditi u vezi marketinga koji vas pogrešno navodi?

Shvatili ste da industrija obrađene hrane nije naš prijatelji i da se oni ne trude da zadovolje naše interese. Bombarduju nas s frazama koje zvuče zdravo, ali zapravo oni samo nastoje privući našu pažnju da nam prodaju njihove nezdrave proizvode.

Možda se „preživljavanje“ u ovoj propagandi čini teško, ali postoji nekoliko načina da pronađete svoj pravi put:

1. budite informisani – najbolja stvar koju možete uraditi za sebe jeste da saznajete što više vezano za hranu koju trebate jesti.
2. budite skeptični – ako nešto djeluje previše dobro da bi bilo istinito, onda to i jeste.
3. kupujte razumno – u prodavnicama većinu vremena provedite blizu polica s voćem, povrćem, nemasnim mesom i mliječnim proizvodima.

Bez obzira na oznake i super fraze na proizvodima, obrađena hrana je inferiorna u odnosu na svježe zamjene. Zapamtite da najbolja hrana dolazi iz prirode, ne iz tvornica.