Mnogi ljudi s aplikacijama za praćenje aktivnosti teže ka pravljenju tih 10.000 koraka dnevno. Međutim, postavlja se pitanje, da li je zaista potrebno napraviti toliki broj koraka kako bi se napravila razlika u dugovječnosti?
Da li je neophodno napraviti 10.000 koraka dnevno?
Koliko koraka je tajna dugovječnosti?
Istraživanje je obuhvatilo gotovo 17.000 starijih žena – prosječno od 72 godine. Otkriveno je da su žene smanjile rizik od umiranja za 41% kada su pravile samo 4.400 koraka dnevno, u odnosu na žene koje su pravile samo 2.700 koraka.
“Fizička aktivnost je dobra za vas. Ono što je zapanjujuće je, koliko malo je potrebno učiniti da biste napravili razliku”, kaže glavna autorica istraživanja dr. I-Min Lee.
Autorica je rekla kako nije istraženo hoće li iste koristi biti viđene kod muškaraca ili mlađih ljudi. Ali ona je jasno naglasila kako svi imaju korist od fizičke aktivnosti.
Ni sami istraživači nisu sigurni odakle je došao taj dnevni cilj od 10.000 koraka dnevno. Oni sumnjaju da se radi o pedometru koji je napravila japanska kompanija šezdesetih godina. Naziv uređaja je bio Manpo-kei, što bi prevedeno na engleski značilo 10.000 metara.
Da bi se napravila bolja predstava o tome koliko fizičke aktivnosti bi moglo napraviti razliku u životnom vijeku, istraživači su se osvrnuli na ovo veliko istraživanje obavljeno na starijim ženama.
Sve žene su nosile spravu koja je mjerila njihovu aktivnost tokom sedam dana. Uređaj je izbrojao korake, i također izmjerio tempo svake aktivnosti.
Pošto standard za broj koraka nije potpuno jasan, istraživači su podijelili žene u četiri grupe na osnovu njihovog prosječnog broja dnevnih koraka: 2.700, 4.400, 5.900 i 8.500.
Prosječno vrijeme trajanja istraživanja bilo je nešto više od četiri godine. Za to vrijeme umrlo je 500 žena. Rizik od umiranja, u toku trajanja istraživanja, opao je za 46% kod žena u grupi od 5.900 koraka, u odnosu na najmanje aktivnu grupu.
Najaktivnija grupa (8.500 koraka dnevno) imala je 58% manji rizik od umiranja tokom istraživanja. Međutim, korist se pokazala na oko 7.500 koraka, kažu istraživači. Istraživači su također otkrili da intenzitet aktivnosti ne pravi statistički značajnu razliku.
Istraživanje se nije posebno bavilo pitanjem kako fizička aktivnost može smanjiti rizik od smrti, ali Lee kaže kako je udruženje utvrdilo da fizička aktivnost može poboljšati krvni pritisak, nivo šećera u krvi i nivo holesterola. Redovna fizička aktivnost je također povezana s boljim sposobnostima razmišljanja, pamćenja i s poboljšanjem kvaliteta života.