Šećer ili masnoća: Šta više kvari obim struka?

Konkretni uticaj

Godinama unazad masnoće su smatrane prvim i najgorim neprijateljem dobre tjelesne forme, te je masna hrana bila prvo što bi se prema preporukama trebalo eliminisati iz ishrane. Kasnije se shvatilo da kroz ishranu redovno unosimo nešto što ima katastrofalan, možda i gori uticaj na stvaranje masnih naslaga, a to je šećer.

Sada se postavlja pitanje, šta je od to dvoje u stvari gore za zdravlje i za sam obim struka?

Prije svega važno je napomenuti da šećer utiče na nivoe energije u organizmu, a što snažno djeluje i na raspoloženje. Zbog toga proizvođači nemaju nikakav problem sa ubacivanjem neracionalno velikih količina šećera u sastave svojih proizvoda. Kada se svemu tome doda činjenica da smo svi mi robovi okusa hrane koju konzumiramo, ali i kada se napomene da cijena šećera nije velika i da je rasprostranjenost takvih proizvoda ogromna, postaje jasno zbog čega je to najopasniji uzročnik oboljenja.

Djelujući direktno, šećer je odgovoran kako za razvoj dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja, tako i prvenstveno za povećanje masnih naslaga i drastično uvećanje obima struka. Brojne studije, pa i sama rutina profesionalaca tokom faze skidanja masnih naslaga, ukazuju na to da je eliminacija šećera prvi korak na putu ka napretku.

Ali, holesterol izaziva srčane udare?

I ne baš, a nova objašnjenja stručnjaka ukratko izgledaju ovako: tijelo reguliše sopstvenu proizvodnju holesterola na način da ga pravi više kada kroz ishranu nije unesen u većoj količini, te da smanjuje proizvodnju holesterola kada se unosi u većim količinama kroz ishranu. Uz to, navodi se da holesterol iz hrane čak ne može biti ni apsorbovan od strane tijela u potpunosti, te kod 75% ispitanih osoba nije imao snagu jakog uticaja. Kod preostalih 25% osoba jeste.

Prije su se sve masnoće svrstavale u jednu granu, što nikako nije bilo ispravno. Postoje dvije vrste holesterola, lipoprotein niske gustoće (LDL) kog smatramo "lošim" holesterolom, a koji može zaista prouzrokovati zakrčenje arterija, te lipoprotein visoke gustoće (HDL) koji ima suprotni efekat od LDL holesterola i smatra se "dobrim" holesterolom.

Opet, nije sve tako jednostavno i neće samo eliminisanje LDL holesterola iz ishrane regulisati zdravlje, a to je pokazalo nekoliko studija koje su prilično zbunile i naučnike. Tako konzumiranje punomasnih mliječnih proizvoda smanjuje rizik od srčanih oboljenja i dijabetesa u poređenju sa konzumiranjem proizvoda sa niskim udjelom masti.

Uz to, prema istraživanju Sydney Diet Heart studijske grupe, ljudi sa srčanim oboljenjima su nakon zamjene putera sa margarinom i držanja holesterola na reduciranom nivou, u svojoj grupi imali znatno veću smrtnost nego kada puter nije izbacivan iz ishrane.

U međuvremenu, nezasićene masne kiseline kakva je omega-3, pomažu zdravlju srca i cijelog vaskularnog sistema, te zajedno sa svim masnoćama pozitivno djeluju na zdravo lučenje hormona.

Sva ta prilično zamršena situacija ipak ukazuje na odgovor postavljen u naslovu - obim struka definitivno više kvari šećer! Rasprostranjeniji je i s nemjerljivo jačim uticajem kvari tjelesne forme i nanosi zdravstvene probleme milionima ljudi širom svijeta.

Svi koji žele smanjiti obim struka, trebaju probati dijetu sa niskim unosom ugljikohidrata. Upravo takve vrste dijeta koriste i sami fitness profesionalci.

Komentari (0)

Još nije napisan ni jedan komentar! Budite prvi koji će ostaviti komentar?!

Ostalo još 1500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala Body.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje Body.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Podijeli članak