Od boja do aroma, mnogi ljudi danas postaju sve svjesniji i pažljiviji kada su sastojci u njihovoj hrani u pitanju. Jedan od najčešće korištenih prehrambenih pigmenata je titanium dioksid. Ovaj pprah bez mirisa pojačava bijelu boju ili prozirnost hrane i proizvoda, uključujući vrhnje za kafu, bombone, kremu za sunčanje i pastu za zube.
Koliko je štetan titanium dioksid u pasti za zube, kafi, mlijeku, slatkišima...
Jedan od najčešće korištenih dodataka hrani
Varijacije titanium dioksida dodaju se kako bi se poboljšala bjelina boje, na primjer plastike i proizvoda od papira, mada se te varijacije razlikuju od onih koje se dodaju hrani. Ipak, možete se zapitati je li ova hrana sigurna za konzumaciju. Body.ba vam donosi prednosti i opasnosti titanium dioksida u hrani i proizvodima koje najčešće koristite:
Upotrebe i koristi
Titanium dioksid ima brojne svrhe, te se najčešće dodajte hrani i svakodnevnim proizvodima. Zbog bijele boje, male količine titanium dioksida dodaju se hrani kako bi se poboljšala njihova bijela boja i prozirnost. Većinom se u hranu dodaju promjeri titanium dioksida od oko 200-300 nanometara. Ova veličina omogućuje idealno raspršenje svjetla, što kasnije rezultira bijelom bojom. Kako bi se mogao dodati hrani, ovaj aditiv mora postići čistoću od 99%. Međutim, ovo ostavlja malo prostora za potencijalne kontaminante poput olova, arsena ili žive.
Najčešća hrana s titanium dioksidom su žvakaće gume, bombone, peciva, čokolade, vrhnja za kafu i ukrasi za kolače.
Konzervisanje i pakovanje hrane
Titanium dioksid dodaje se u neke ambalaže hrane kako bi se sačuvao rok trajanja proizvoda. Pokazalo se i da ovaj dodatak smanjuje proizvodnju etilena u voću, čime se produžava rok trajanja. Nadalje, pokazalo se i da ambalaža koja sadrži titanium dioksid ima antibakterijsko djelovanje.
Kozmetika
Titanium dioksid se široko koristi kao pojačivač boja u kozmetičkim proizvodima poput karmina, krema za sunčanje, pasti za zube, krema i pudera. Obično se označava kao nano-titan dioksid, koji je mnogo manji od količine koja se dodaje u hranu. Posebno je koristan u kremi za sunčanje jer ima impresivnu UV otpornost i pomaže u sprječavanju sunčevih zraka da dođu do vaše kože.
No, budući da je fotoosjetljiv - što znači da može potaknuti proizvodnju slobodnih radikala - obično je obložen silicijevim dioksidom ili glinicom kako bi se spriječilo potencijalno oštećenje ćelija kože bez smanjenja njegovih UV zaštitnih svojstava. Iako kozmetika nije namijenjena za konzumaciju, postoje zabrinutosti da se titanium dioksid u karminu i pasti za zube može progutati ili apsorbirati kroz kožu.
Rizici
Posljednjih desetljeća zabrinutost zbog rizika od konzumacije titanium dioksida raste. FDA je kategorizirala titanium dioksid sigurnim. Međutim, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), svrstala ga je kancerogeni agens. Ipak, nema dovoljno istraživanja na životinjama i ljudima, koja bi potvrdila sumnje o nesigurnosti titanium dioksida u prehrambenim proizvodima.
Neka istraživanja na životinjama su otkrila da udisanje praha titanium dioksida može uzrokovati razvoj plućnih tumora. Međutim, Međunarodna agencija za istraživanje raka je zaključila da prehrambeni proizvodi koji sadrže ovaj dodatak ne povećavaju taj rizik. Stoga preporučuju ograničavanje titanium dioksida u industrijama s visokom izloženošću prahu, kao što je proizvodnja papira.
Apsorpcija
Neka ispitivanja pokazala su da se ove nanočestice apsorbiraju u ćelije u crijevima, te mogu dovesti do oksidativnog stresa i povećanog rizika od karcinoma. Međutim, detaljnija istraživanja su otkrila da ovo nema učinak na organizam. Dakle, autori su došli do zaključka da se bilo koja vrsta titanium dioksida loše apsorbira, ne predstavljajući rizik za zdravlje ljudi. Konačno, istraživanje je pokazalo da nanočestice titanium dioksida ne prolaze prvi sloj kože, te da nisu kancerogene.
Nakupljanje u organima
Neka istraživanja na životinjama uočila su nakupljanje titanium dioksida u jetri, slezeni i bubrezima. U skladu s tim, većina istraživača koristi doze veće od onih koje obično konzumirate, što otežava saznanje o tome hoće li se ovi efekti dogoditi kod ljudi. Revizija Europske agencije za sigurnost hrane iz 2016. zaključila je da je apsorpcija titanium dioksida izuzetno niska, a sve apsorbirane čestice uglavnom se izlučuju probavnim procesom.
Iako većina dosadašnjih istraživanja ne pokazuje štetne učinke konzumacije titanovog dioksida, malo je dugoročnih istraživanja na ljudima dostupno. Zbog toga je potrebno više istraživanja kako bi se bolje razumjela njegova uloga u zdravlju ljudi.
Treba li ga izbjegavati?
Danas se titanium dioksid smatra sigurnim za konzumaciju. Većina istraživanja zaključuje da je količina konzumirana iz hrane toliko mala da ne predstavlja rizik za zdravlje ljudi.
Ako ipak želite izbjeći ovaj dodatak, pažljivo pročitajte etikete na hrani i piću. Žvakaće gume, peciva, bomboni, vrhnje za kafu i ukrasi za kolače najčešće su namirnice s titanium dioksidom.