Saznajte kako zadržati fokus i očuvati zdravlje prilikom rada za računarom

Kako ostati fokusiran i zdrav prilikom višesatnog rada za računarom

U posljednjih nekoliko decenija, računari su drastično promijenili radno i životno okruženje čovjeka. Računari su pojednostavili i ubrzali obavljanje različitih vrsta poslova i zadataka u svim oblastima, a posebno u oblasti kancelarijskog poslovanja. Ipak, razvoj i rasprostranjena upotrebe računara su također doveli i do pojave određenih zdravstvenih problema kod ljudi koji ih koriste.

Iako rad za računarom može izgledati bezazleno, sve veći broj ljudi počinje shvatati koliko je zapravo ovaj posao naporan i koliki utjecaj može imati na fizičko i mentalno zdravlje čovjeka.

U određenim profesijama kao što su IT ili kancelarijsko poslovanje, uposelnici mogu provesti i preko 10 sati radeći za računarom, pri tome ne obraćajući veliku pažnju na posljedice koje takav rad može prouzrokovati.

Pri svakodnevnom višesatnom radu za računarom, tri su aspekta potencijalnog rizika za zdravlje:

Fizička neprijatnost, bol ili povreda
1. Ljudsko tijelo je stvoreno za često kretanje, stoga dugotrajan statički položaj tijela za vrijeme rada za računarom može izazvati umor i dovesti do određenih zdravstvenih problema.

Najčešće zdravstvene tegobe koje uzrokuje duži rad za računarom su bol u mišićima ili zglobovima, slaba cirkulacija, oštećenje koštanih struktura i tetiva.

Ovakve zdravstvene tegobe se često opisuju kao „sindrom karpalnog tunela“. Do sindroma karpalnog tunela najčešće dolazi zbog pritiska okolnih struktura na centralni živac u području korijena šake.

2. Problemi sa vidom i promjene na očima

Prema nedavno obavljenom istraživanju sprovedenom pod potkroviteljstvom WHO (Svjetska zdravstvena organizacija), otkriveno je da 70 do 75% ljudi koji svakodnevno rade za računarom imaju problem sa vidom. Ovo stanje nazvano je “sindrom računarskog vida”.

Čak i prekomjerne zabavne aktivnosti na računaru kao što su igranje video igrica ili sportsko klađenje na popularnim online kladionicama može dovesti do zamora očiju i problema sa vidom. Ipak, istraživanje provedeno od strane https://www.bestcasinosites.net je pokazalo da većina kladioničara za računarom provodi u prosjeku jedan sat dnevno, što ne predstavlja potencijalni rizik po zdravlje.

Sindrom računarskog vida se može ispoljavati u vidu smetnji kao što su otežano fokusiranja, promjene u percepciji boja, osjetljivost na svjetlost ili osjećaj treperenja teksta. Kod ljudi se u očima često javlja osjećaj suhoće, crvenilo, svrab, peckanje i pojačano suzenje. Kod osoba koje nose kontaktna sočiva se javlja osjećaj stranog tijela u oku.

3. Stres i zamor

Stres se definiše kao okolnost u kojoj čovjek dolazi do percepcije da fizički ili psihički zahtjevi koje ima pred sobom prevazilaze granice njegovih mogućnosti. Najčešći simptomi stresa su nervoza, depresija, nedostatak koncentracije, zbunjenost, poteškoće u logičnom zaključivanju i donošenju odluka. Rad za računarom može prouzrokovati stres jer se za računarske poslove često daju vrlo kratki rokovi ili kompleksni zadaci koje ljudi često ne mogu savladati.

Rad za računarom također može prouzrokovati zamor koji se definiše kao privremena nemogućnosti ili smanjena mogućnost čovjeka da adekvatno reaguje u određenoj situaciji.

Uposlenici za računarima su najčešće izloženi fizičkom zamoru koji za posljedicu ima pojavu bola ili tegoba u određenom dijelu tijela.

Kako sačuvati zdravlje pravilnim radom za računarom

Kao što smo već naveli, računari u današnje doba čine značajan dio radnog okruženja velikog broja zaposlenika. Naravno, usljed ubrzanog načina života, sve veći broj ljudi koristi računare i van radnog mjesta. Računare također koriste djeca, studenti, nezaposlene osobe i penzioneri.

U nastavku donosimo nekoliko savjeta kako pravilno raditi za računarom kako biste sačuvali zdravlje i spriječili pojavu zdravstvenih tegoba koje smo gore naveli.

Pravilno sjedite

S obzirom da je proces koji najduže traje tokom rada za računarom sjedenje, možemo reći da je to ujedno i najbitnij faktor koji morate uzeti u obzir ukoliko želite izbjeći zdravstvene tegobe o kojima smo pričali. Portal body.ba je već pisao o utjecaju pravilnog sjedenja na ljudsko tijelo.

Prilikom rada za računarom potrebno je da pravilno sjedite, a to podrazumijeva da su vam leđa uspravna i da je vaš donji dio kičme poduprt donjim dijelom stolice. Vaša ramena trebaju biti blago povijena prema nazada, ali ne spuštena ili podignuta jer bi to prouzrokovalo napetost i bolove u mišićima vrata i leđa.

Vaš položaj nogu treba da podupire držanje vašeg tijela. Vaša stopala treba da budu ravno na podu i da sa vašim potkoljenicama prave ugao od 90 stepeni. Koljena treba da budu u slobodnom položaju, odnosno ispod vašeg radnog stola ne biste trebali imati nešto o šta biste udarali nogama ili što bi vas sputavalo u pokretima.

Redovno pravite pauze

Kao što smo već naveli, ljudsko tijelo je stvoreno za često kretanje a ne za višesatno sjedenje za računarom koje lako izaziva umor i dovodi do gore spomenutih zdravstvenih tegoba.

Stručnjaci za zdravlje sa portala „ljepota i zdravlje“ savjetuju da se nakon svakih 15 minuta rada za računarom prave kratke pauze za odmor. Prije svega tu se misli na kratki odmor za oči i ruke.

Jednostavno, na minut-dva spustite i odmorite ruke u krilu. Odmorite vaše oči tako što ćete nakratko prestati gledati u monitor vašeg računara. Ovakvu kratku pauzu možete iskoristiti i za kratki razgovor s vašim radnim kolegama.

Također se preporučuje pravljenje nešto dužih pauza nakon svaka 2 sata provedena za računarom. Ove pauze iskoristite da ustanete, napravite kratku šetnju i po mogućnosti uradite nekoliko vježbi istezanja. Ovo će opustiti vaše mišiće te ćete biti spremniji za nastavak rada.

Prilagodite vaš radni prostor

Vaš radni prostor opremite ergonomski dizajniranim namještajem kako bi se vaše tijelo što manje umaralo. Vaš radni stol treba biti određene visine a radna stolica ergonomski oblikovana, uz mogućnost podešavanja sjedala i naslonjača.

Pri radu za računarom također trebate držati pravilan razmak između vaših očiju i monitora, te između očiju i tipkovnice. Razmak između 50 do 70 cm od očiju, ili na udaljenosti ispružene ruke smatra se idealnim.