Mnoge od najosnovnijih ljudskih aktivnosti sada se obavljaju u virtualnom svijetu. Stoga ne treba iznenaditi činjenica da mnoštvo funckija mozga, uključenih u rad svakodnevnih zadataka, počinje da se prilagođava modernom načinu života. Istraživanjem utjecaja interneta na funkcionisanje mozga stručnjaci su objasnili sve načine na koje digitalni život mijenja naše umove.
Da li internet mijenja strukturu našeg mozga?
Utjecaj društvenih mreža na mozak
Naučnici u istraživanju razmatraju nalaze iz brojih istraživanja, kako bi se procijenile neke od vodećih hipoteza koje se odnose na način na koji internet može utjecati na naš mozak. Rezultati upućuju na to da naši online životni stilovi mijenjaju funkcije mozga povezane s pažnjom, pamćenjem i društvenim vještinama.
Jedno ključno istraživanje pokazalo je da se kod ljudi koji kompulzivno provjeravaju svoje telefone smanjila sivu tvar u određenim područjima prefrontalnog korteksa- koji je povezan s održavanjem fokusa uprkos distrakcijama. Kao posljedica toga, ti pojedinci su imali tendenciju da lošije obavljaju zadatke koji su zahtijevali više pozornosti.
Istraživanja su također pokazala da se vremenom možemo početi previše oslanjati na internet kao izvor informacija, što naravno šteti vlastitom kapacitetu memorije. Skeniranje mozga pokazalo je da je ovaj učinak povezan sa smanjenom aktivacijom moždanog ventralnog toka -ključni sistem za održavanje pamćenja.
Takvo otkriće pokazuje da online učenje možda neće dovoljno aktivirati ključna područja u mozgu koja su potrebna za dugoročno pohranjivanje informacija.
Također, čini se da internet i društvene mreže mogu utjecati i na način na koji naši socijalni centri u mozgu funkcionišu. Jedno istraživanje pokazalo je da broj prijatelja na Facebooku određuje količinu sive mase koja se nalazi u entorinalnom korteksu, koji se povezuje s mogućnošću povezivanja imena i lica.
Društveni mediji potiču ljude da održavaju veliki broj slabih društvenih odnosa, što zahtijeva povećanu sposobnost povezivanja imena i lica. Prije pojave društvenih medija, ljudi su imali dublje odnose s manjim grupama prijatelja i stoga nisu zahtijevali različite prilagodbe u funkcijama mozga.
Sve u svemu, informacije ovih istraživanja nisu dovoljno detaljne i uvjerljive da bi se dala konačna prosudba o tome da li je internet dobar ili loš za naš mozak. Međutim, jasno je da što više vremena provodimo na internetu, to će se naša kognitivna funkcija više mijenjati.
