Kako prepoznati simptome moždanog udara i na koji način pomoći osobi prije dolaska hitne pomoći?

Milioni ljudi godišnje umiru od moždanog udara ili ga dožive, a na sreću prežive, no obično takve osobe žive kasnije s određenim većim ili manjim posljedicama.

Šta je to moždani udar?

Moždani udar je akutno kršenje cerebralne cirkulacije, uslijed čega dolazi do oštećenja mozga s odgovarajućom kliničkom slikom: poremećaj govora, pokreta, koordinacije, svijesti i tako dalje. Radi se o kliničkom sindromu koji je ujedno posljedica vaskularnih problema hemodinamskih poremećaja, odnosno kretanje krvi kroz žile.

Moždani udari su hemoragični i ishemijski . Hemoragijski nastaje zbog rupture žile s naknadnim krvarenjem. Ishemijski moždani udar nastaje zbog vazokonstrikcije ili okluzije. Naziva se i cerebralni infarkt. Ishemijski moždani udari podijeljeni su u nekoliko tipova ovisno o uzroku. Prije svega, izoliran je trombotski (ili aterotrombotski ) moždani udar, kada se tromb pojavi u velikoj žili, arteriji mozga. Začepljuje kretanje krvi, a u bazenu ove žile pojavljuje se žarište nekroze (oštećenje stanica).

Drugi najvažniji moždani udar je kardioembolijski, kada pacijent ima poremećaje ritma ili neku patologiju srčanih bolesti, njegovih zalistaka. Krvni ugrušci nastaju u srcu, a ti se ugrušci pod određenim uvjetima mogu kretati iz srčanih šupljina duž luka aorte, duž karotidnih arterija, ući u mozak i uzrokovati iste simptome začepljenja.

Osim toga, postoji najmanje 20-30 različitih varijanti akutne cerebrovaskularne nezgode, koje se odvijaju prema ishemijskom tipu, a koje su uzrokovane različitim razlozima. Na primjer, visoka viskoznost krvi (gusta krv), kao posljedica toga, dolazi do začepljenja malih arterija, kao i upalnih bolesti malih žila (vaskulitis) i rupture vaskularne stijenke.

Kako da prepoznamo simptome moždanog udara?

Postoji niz simptoma prije moždanog udara koji mogu biti čisto klinički. Obično su to glavobolje, poremećaji spavanja, vrtoglavica koja se pojavljuje, zatim umor, smanjena učinkovitost, netolerancija na tjelovježb i slično.

Danas se na prvom stupnju isplati raditi laboratorijske i instrumentalne studije, koje se obično rade u sklopu tzv. kliničkog pregleda, odnosno kontrole. U tom slučaju, bez kliničkih simptoma, možete dobiti podatke o zdravstvenom stanju i rizicima od moždanog udara. Ako govorimo o laboratorijskim podacima, prije svega vrijedi obratiti pozornost na razinu glukoze i kolesterola u krvi, kao i na znakove povećane koagulacije krvi.

Sljedeća metoda istraživanja je elektrokardiogram. Može pokazati nepravilnosti u ritmu ili koronarnoj cirkulaciji. Treća metoda je vizualizacija velikih arterija koja pokazuje ima li pacijent aterosklerozu i kako se ponaša. To određuje ultrazvučni pregled pri dupleksnom skeniranju karotidnih i vertebralnih arterija. To su velike arterije u kojima se ranije javljaju različiti znakovi ateroskleroze. Tu se vidi debljina vaskularne stijenke, aterosklerotski plakovi i koliko su opasni, a ne opasni.

Kako pružiti prvu pomoć od moždanog udara?

Prije nego dođe hitna pomoć i ljekarska ekipa, potrebno je utvrditi samu činjenicu moždanog udara jer će sljedeće radnje u velikoj mjeri odrediti sudbinu pacijenta. Ili će doći u specijalizirani vaskularni centar i odmah će otopiti krvni ugrušak ili kiruršku operaciju, ili tamo neće stići. Kako bi utvrdio prisutnost trombolize i bio na vrijeme za operaciju, pacijent ima samo 3-3,5 sata.

Kako bi se identificirali znakovi moždanog udara, koristi se tzv. FAST skala (Face-Arm-Speech-Test). Prvo slovo u ovoj riječi je Face ("lice") - potrebno je pogledati lice pacijenta i utvrditi je li ono simetrično ili postoji izražena asimetrija (izostavljena je jedna polovica lica ili kut usta). Drugo slovo označava Arm (Ruka). Morate zamoliti osobu da podigne obje ruke. Ako ne podigne ili ne drži jednu ruku, to će značiti da ima moždani udar. A onda - Speech (Govor). Ako osoba ne može govoriti, zbunjena je u riječima, uočljivi su govorni poremećaji, onda govorimo i o moždanom udaru.

Prema važećim kliničkim smjernicama, pacijentu koji ima sliku moždanog udara ne smije se davati nikakav lijek na usta. Morate ga spustiti, ako je na ulici, onda ga još uvijek vrijedi pokriti da se ne prehladi. Također morate okrenuti glavu pacijenta na jednu stranu ako iznenada povrati kako se ne bi ugušio. Tada treba pričekati dolazak hitne pomoći. Već u bolnici se pacijentu pomaže u izračunu prvenstveno za trombolizu.

Kako se oporaviti od moždanog udara?

Oporavak od moždanog udara složen je proces. Ima tu niz postupaka. Kada prođe akutni period (18-20 dana), pacijentu više nije potrebno liječenje u specijaliziranom neurološkom odjelu i obično se pušta kući na daljne liječenje. Ako pacijent treba rehabilitaciju, onda se nakon bolnice može poslati u specijalizirani centar, a u trećoj fazi obično sanatorij. Tamo se odlazi šest mjeseci nakon pretrpljenog moždanog udara. Cijeli oporavak obično traće tri mjeseca.

Postoje mnogi rehabilitiacijski centri sa najsavršenijom opremom za lakši oporavak pacijenta od moždanog udara, no nažalost, uglavnom BiH kao i obično zaostaje za nekim naprednim evropskim zemljama, pa ljudi koji dožive moždani udar često odlaze u zapadni dio Evrope na liječenje, ukoliko su to naravno u mogućnosti.

Inače, osobe koje dožive moždani udar imaju pravo na izdavanje indvalidnosti na temelju zaključka ljekarsko-socijalnog pregleda, no istina ne može ga svako dobiti.

Razlozi za određivanje invalidnosti mogu biti djelomična ili potpuna nemogućnost samostalnog kretanja, kršenje prostorne orijentacije, nemogućnost kontrole vlastitog ponašanja, nesposobnost obavljanja elementarnih radnji, službenja sebi u svakodnevnom životu, problemi sa govorom, sluhom, vidom...

Kako se spasiti od moždanog udara?

Prevencija moždanog udara podrazumijeva uklanjanje najznačajnijih čimbenika rizika. To uključuje visoki krvni tlak, loš rad srca, nepravilan rad srca, pušenje i sjedilački način života. Ovi čimbenici u velikoj mjeri mogu spriječiti nastanak moždanog udara, samo na njih morate obratiti pažnju.

Čak i poštivanje osnovnih pravila kao što su dobar san, pravilna prehrana, odvikavanje od alkohola i pušenja, značajno smanjuje rizik od moždanog udara.