Bolest koja uzrokuje srčani i moždani udar, te kako je spriječiti

Postoje brojni prirodni načini koji mogu izbalansirati krvnog pritiska. Ali, važno je napomenuti da oni koji već uzimaju lijekove za snižavanje krvnog pritiska, moraju to redovno činiti i nikako ne prekidati jer riskiraju ponovno povišenje krvnog pritiska i moguću smrt. Mijenjanje terapije ili smanjivanje doze ne smije se činiti na svoju ruku.
Liječnici su sve više zabrinuti za rast vrijednosti sistoličkog pritiska, a to je gornja vrijednost koja označava pritisak pod kojim se krv pumpa u arterije sa svakim otkucajem srca, odnosno 60 do 70 puta u minuti. Između dva otkucaja, dok se srce "odmara", krvni pritisak je snižen i tada ga zovemo dijastoličkim pritiskom, što predstavlja njegovu donju vrijednost.
Bez obzira na to uzimate li lijekove ili samo želite izbjeći probleme prije nego što oni uopšte počnu, ove prirodne metode liječenja povišenog krvnog pritiska pomoći će da on ostane u vrijednosti do 140/90 mmHg. Sve iznad toga nije dobro.

Kontrola težine

Kada se sistolički krvni pritisak približi 130 mmHg, počnite pažljivo birati šta ćete jesti, ako to već do tada niste radili. Prehrambene navike imaju ključnu ulogu u regulisanju krvnog pritiska, a ova vrijednost je granična kada prehranom možete regulisati pritisak i izbjeći potrebu za uzimanjem lijekova. Trebali biste smršati, jer već gubitak tjelesne težine od 4 do 5 kilograma snižava vrijednosti krvnog pritiska, a gubitak od 10 kilograma može sniziti pritisak za 5-10 mmHg. Ali, mršanje samo po sebi neće riješiti problem visokog krvnog pritiska, zato se umjesto na mršanje radije usredotočite na zdravije prehrambene navike koje ćete dugoročno zadržati.

Uzimanje kalija i magnezija

Kalij je, između ostalog, vrlo važan za sposobnost relaksacije mišića, a srce je mišić. Magnezij se brine da se živčani impulsi nesmetano prosljeđuju, a kalij i magnezij su međusobno ovisni i jedan bez drugoga ne mogu. Ako ih nema u dovoljnoj količini, podražaj mišićnih stanica se ne može pravilno odvijati. Dovoljnu količinu ovih minerala u tijelu možemo osigurati prehranom baziranom na povrću i voću ili ih regulisati uzimanjem dodataka prehrani, ali treba znati da oni ne mogu zamijeniti uravnoteženu prehranu. Pravilna prehrana mora sadržavati složene ugljikohidrate (cjelovite žitarice) i proteine (pileće i pureće meso, riba i povremeno crveno meso), te zdrave masnoće (maslinovo ulje i druga biljna ulja, sjemenke, orašaste plodove).
Voće obiluje antioksidansima koji će štititi naše stanice od oksidativnog stresa, a vlakna će poboljšati probavu i naše cjelokupno zdravlje. Preporučena je količina kalija za odrasle 4700 miligrama (odnosno 4,7 grama) na dan, a među najboljim izvorima kalija su banana, paradajz, batat, krompir, grah, grašak, špinat, avokado... Bubrežni bolesnici dodatke kalija trebaju unositi uz stroge konsultacije s liječnikom. Magnezija nam treba 350-400 mg na dan, a najviše ćemo ga dobiti ako jedemo orašaste plodove, zobenu kašu i druge cjelovite žitarice, brokuli, grašak, banane, grožđice, datulje, suhe šljive, ribu...

Smanjenje unosa soli

Prosječno svaki dan u organizam unesemo 11 grama soli, a to je dva puta više nego što je preporuka (5 g) i čak pet puta više od fizioloških potreba našeg organizma. Gotovo sve dosadašnje studije dokazale su da je visoki prehrambeni unos kuhinjske soli glavni uzrok visokog krvnog pritiska. Kuhinjska so je natrijev klorid, a natrij zadržava tekućinu u našem tijelu i povećava cirkulacijski volumen. Računa se da svaki gram natrija zadržava čak 70 mililitara vode. Povećani cirkulacijski volumen povisuje krvni pritisak, a osobito to može biti opasno kod onih kojima su već krvne žile sužene jer su obložene plakom uslijed aterosklerotskih promjena (a one nam dolaze i sa starošću, a ne samo lošom prehranom). Zato ne dosoljavajte hranu, koristite više začina i obavezno čitajte deklaracije.

DASH i mediteranska prehrana

Udruženja kardiologa pozivaju se na znanstvena istraživanja kada savjetuju promjenu prehrane. Dokazano je da određene vrste prehrane imaju povoljan učinak na reguliranje krvnog pritiska. Među njima se ističu mediteranska prehrana i DASH. Ova druga je ciljano osmišljenja upravo za snižavanje visokog krvnog pritiska ( Dietary Approaches to Stop Hypertension). Istraživanja su pokazala da DASH dijeta koja obiluje mliječnim proizvodima sa sniženim udjelom masti, voćem i povrćem, može pomoći u smanjenju rizika od visokog krvnog pritiska.
Mediteranska prehrana prepoznata je kao zlatni standard pravilne prehrane, a benefiti za zdravlje su brojni, a među njima je i zaštita kardiovaskularnog sistema. To je tip prehrane koji je nama blizak, a temelji se na visokom unosu vlakana, ribe, voća i povrća te maslinovog ulja. Osobe koje se hrane mediteranski, u značajno manjoj su opasnosti od obolijevanja od koronarne bolesti srca. Obje vrste prehrane su uravnotežene i dobre za sve, a ne samo za one koji pate od hipertenzije.

Izbacivanje gotovih jela

Procesuirane namirnice danas su označene kao glavni krivac za mnoge zdravstvene probleme. Brzi tempo života povukao je za sobom brzu hranu kao način da se uštedi vrijeme, ali srećom kuhanje i odlazak na tržnicu po friške namirnice i okupljanja za stolom opet su u modi. Prerađena hrana, a pod tim mislimo, gotova jela, hrenovke i kupovne paštete, supe iz vrećice, preljeve za salatu, čips i druge grickalice, kekse i slatkiše, sadrže zasićene masnoće, dodanu so i šećere. Kada se radi o visokom krvnom pritisku, nije samo so štetna. Zasićene masnoće direktno ugrožavaju srce, a šećer dovodi do stvaranja inzulinske rezistencije, koja kada je udružena s visokim pritiskom i povišenim masnoćama u krvi dovodi do stanja koje nazivamo metabolički sindrom, i koji sam po sebi predstavlja rizik za razvoj mnogih bolesti.

Konzumiranje tamne čokolade

Tamna čokolada, odnosno ona sa 75% i više kakaa snižava krvi pritisak! Ova je vijest odjeknula u svim medijima otkako su znanstvenici Sveučilišta u Kölnu objavili rezultate svoje studije prema kojoj je tamna čokolada smanjila sistolički krvni pritisak za čak 2,9 jedinica i dijastolički krvni pritisak za 1,9 jedinica. U istraživanju je sudjelovalo 44 ispitanika s hipertenzijom (i nijednom drugom bolešću). Mliječna čokolada ni bijela čokolada nisu imale učinak. Tamna čokolada obiluje polifenolima, a što je gorča to je zdravija.

Šetnja i izbjegavanje stresa

Stres se povezuje s porastom krvnog pritiska. Visoke razine stresa, naime, mogu privremeno, ali znatno, povisiti krvni pritisak. Ako u stanjima stresa uz to i pretjerano jedete, pijete alkohol i pušite, dodatno će se pogoršati stanje s visokim pritiskom. Ako imate visoki pritisak ili ste pod stresom najprije naučite tehnike dubokog disanja i tako se opuštajte.
Kako biste stres sveli na minimum, prva mjera koju možete poduzeti je da hodate svaki dan pola sata. Hodanje pomaže srcu da bolje iskorištava kisik i manje se umara tjerajući krv kroz krvne žile, a pomoći ćete postići i održati idealnu tjelesnu masu koja je važna i u regulisanju krvnog pritiska.