Čvrstoća kostiju i izloženost opasnosti od lomova uvijek se dovodila u vezu sa nivoom kalcijuma u organizmu, za kojeg se zna da igra ogromnu ulogu u osiguravanju čvrstoće koštane mase.
Mlijeko ipak ne smanjuje opasnost od lomova
Rezultati istraživanja
Zbog toga smo svi mi odrasli uz teoriju da mlijeko treba piti kako bi imali čvrsto formirane kosti, koje bi nam tokom života bile od velikog značaja.
Posebno se tu mislilo na problem pripadnica nježnijeg spola poznat kao osteoporoza, za koji se vjerovalo da ga upravo veća konzumacija mlijeka u ranoj dobi može u dobroj mjeri spriječiti.
Kako se ove teorije nikada nisu mogle jasno potvrditi, švedski naučnici su u periodu od 1987. pa do 1990. godine pokrenuli istraživanje u kojem je sudjelovalo 61.400 žena i 45.300 muškaraca. Tokom narednih 20-ak godina promatrano je njihovo zdravstveno stanje, prije svega misleći na probleme vezane za kosti.
Nakon dugogodišnjih analiza, zaključeno je to da ne samo što količina od minimalno tri čaše mlijeka dnevno grupi osoba koje su uzimale dakle veće količine mlijeka od prosjeka, sve to nije pomoglo da u životu dožive manje problema vezanih za koštano tkivo, već je broj evidentiranih problema kod njih bio čak i veći.
Pored toga, osobe koje su pile veće količine jogurta, ipak su imale nešto bolje zdravstvene biltene od ostatka ispitanika. Sve to dovelo je do zaključka da jednostavno nema potrebe pretjerivati ni sa jednom namirnicom, te da konstantno tokom života treba unositi sve bitne elemente, a ne samo se bazirati na njih u određenoj životnoj dobi kako bi se eventualno ostvarile veće dobrobiti prilikom formiranja tkiva.
