Može li mediteranska ishrana smanjiti rizik od demencije?

Čini se da ova dijeta snižava razinu amiloidnih i tau proteina koji se povezuju s demencijom. Ljudi koji slijede mediteransku ishranu postigli su bolji rezultat na testovima pamćenja od onih koji nisu pratili ovu ishranu.

Prethodna istraživanja utvrdila su da mediteranska ishrana može koristiti zdravlju srca i pomoći u gubitku kilograma. Nova studija otkriva da mediteranska dijeta može pomoći u smanjenju rizika od demencije i kognitivnog pada.

Studija je pokazala da mediteranska ishrana može pomoći u sprječavanju nakupljanja dva proteina i smanjenju volumena mozga koji su povezani s Alzheimerovom bolešću. Prvi od ovih proteina, amiloidni protein, stvara plakove u mozgu, dok drugi, tau protein, tvori klopke. Oboje su prisutni u mozgu ljudi oboljelih od Alzheimerove bolesti, mada nisu rijetkost i u mozgu zdravih starijih ljudi.

"Ovi rezultati dodaju mnoštvo dokaza koji pokazuju da ono što jedete može kasnije utjecati na vaše memorijske sposobnosti", kaže autor studije, dr Tommaso Ballarini, iz Nemačkog centra za neurodegenerativne bolesti u Bonnu, Njemačka.

"Naše istraživanje sugeriše da ishrana bogata nezasićenim masnoćama, ribom, voćem i povrćem s malo mlijeka i crvenog mesa zapravo može zaštititi vaš mozak od nakupljanja proteina koji mogu dovesti do gubitka pamćenja i demencije."

Ova se dijeta sastoji uglavnom od povrća i voća, orašastih plodova i sjemenki, mahunarki, krompira, cjelovitih namirnica, morskih plodova, ekstra djevičanskog maslinovog ulja i vina u umjerenim količinama. Osoba koja se pridržava dijete može povremeno jesti jaja i mliječne proizvode, poput jogurta i sira. Vrste hrane koje uglavnom nedostaju mediteranskoj prehrani su crveno meso, dodani šećer, rafinirana žitarice i ulja i prerađena hrana.

Sadržaj mediteranske ishrane doprinosi korisnim omega-3 masnim kiselinama, polifenolima, specifičnim mineralima, vlaknima i proteinima koji "mogu podržati zdravlje i zaštitu mozga tokom godina.