Naučno istraživanje objavljeno u magazinu "Sleep", a koje je provedeno na Univerzitetu Birmingham, jasno je prikazalo promjene u mozgu koje ljudi sami proizvedu neprirodnim rasporedom spavanja. Riječ je o "noćnim pticama" velikoj populaciji ljudi među kojima većinu čine mlade osobe.
Ranoranioci su efikasniji u poslu i učenju, a sada je i dokazano zašto
Istraživanje je izvedeno tako što se 38 ispitanika podvrglo redovnom snimanju mozga magnetnom rezonancom, nakon čega su se vršila poređenja dobijenih podataka, a sve je vodilo do jasnih zaključaka koji mogu poslužiti za bolje shvatanje efekata koji se proizvode u sopstvenom tijelu.
Ispitivanje nad dobrovoljcima je vršeno tako što se između 8 i 20 sati svakodnevno snimao mozak osobama koje obično idu na spavanje oko 2:30, a ustaju oko 10:15, ali istovremeno i osobama koje idu na spavanje prije 23 sata i ustaju oko 6:30. Pored toga su svi imali zadatak da obavljaju određeni niz zadataka i upisivao se osjećaj pospanosti.
Ono što se utvrdilo jesu podaci da je grupa ranoranioca mnogo brže reagovala na zadatke koje su dobijali u jutarnjim satima, dok su "noćne ptice" vrhunac fokusa i brzine imale oko 20 sati, ali ni tada rezultati nisu bili značajno bolji od onih koje su ostvarivali članovi druge grupe.
Analize snimaka mozga su s druge strane pokazale da osobe koje kasnije liježu imaju manje konektiviteta u određenim dijelovima mozga, a što je povezano sa održavanjem budnog stanja. Ovaj konektivitet je povezan i s boljom efikasnošću, pa se jasno može zaključiti da noćne ptice u radu nisu efikasne u radu i učenju kao ranoranioci zbog toga što čitav dan u mozgu imaju drugačije okolnosti.
Na sreću, promjena je moguća odmah nakon što se promijene i navike spavanja, tako da nikada nije kasno za popravljanje situacije.
