Kako promjene vremena utječu na vaše zdravlje?

Šta se dešava u tijelu kada se mijenjaju sezone?

Iako svoje zdravlje možemo održavati ishranom i predanošću kondiciji, neke faktore sami ne možemo kontrolisati - a to uključuje i promjene vremena.

Kako promjene vremena utječu na vaše zdravlje?

Bilo da dolaze toplije temperature ili će ipak brojka na termometru biti ispod nule, promjene vremena zaista mogu utjecati na ljudski organizam. Postoji mnoštvo istraživanja posvećenih upravo promjenama vremena i njihovom utjecaju na ljudsko tijelo. Promjene pritiska, vlage i temperature utječu na vaše tijelo. Body.ba vam u nastavku objašnjava kako promjene vremena mogu utjecati na zdravlje, te kako da ostanete sigurni i zdravi tokom promjena vremena:

Raspoloženje

S manje sunčeve svjetlosti tokom zime i jeseni, moguće je da doživite sezonsku depresiju. Svjetlost je zapravo jedan od najvećih faktora u vašem raspoloženju. Sve veći broj istraživanja pokazuje da se protiv stresa, anksioznosti i depresije možete boriti provodeći vrijeme u prirodi.

Vaše srce

Ekstremne temperature mogu utjecati na vaše srce, što može povećati rizik od srčanog ili moždanog udara kod ljudi koji već imaju aterosklerozu, probleme s holesterolom ili masti na zidovima arterija. Hladne temperature uzrokuju stezanje krvnih žila, zbog čega srce mora više raditi na cirkulaciji krvi.

U ekstremno hladnim ili vrućim danima izbjegavajte pretjerano naprezanje, pogotovo ako ne vježbate redovno. 

Sezonske alergije

Vrijeme može ozbiljno utjecati na alergije, te vlaga i temperature mogu uzrokovati da osjećate simptome alergije puno više kada su promjene vremena u toku. Kiša može biti blagoslov ili smetnja osobama koje imaju sezonske alergije, ovisno o ljudskom tijelu. Proljeće može uzrokovati intenzivnu pojavu simptoma alergije, naročito ako pada puno kiše. Kiša također može ublažiti svrbež očiju i nosa, dakle, sve ovisi o vašem tijelu.

Stanja kože

Zima je najgora sezona za zdravlje kože. Suh vanjski zrak i unutrašnja vrućina uzrokuju da koža gubi vlagu i postane crvena, suha, te da vas svrbi. Tokom niskih temperatura, moguće je da vam se pogoršaju uobičajena stanja kože. S druge strane, vruće temperature također mogu pogoršati stanje kože, jer se tokom ovog perioda krvne žile šire i povećava se protok krvi u koži. Stoga pravilno hidratizirajte i njegujte kožu bez obzira na sezonu, te ćete ovako izbjeći bilo kakav utjecaj promjena vremena na zdravlje vašeg najvećeg organa.

Bolovi

Vjerovatno ste već čuli ili sami iskusili bolove u kostima kada se bliže promjene vremena. Pad pritiska može uzrokovati da dijelovi naših zglobova postanu osjetljiviji i bolniji. Tada je uobičajeno da imate otekline, te da se vaši mišići stežu. Ako ste skloni bolovima u kostima i mišićima kada su promjene vremena u toku, najbolje bi bilo da povećate razinu fizičke aktivnosti. To ne mora biti ništa pretjerano. Jednostavno rastezanje ujutro, kratka joga sesija ili pilates vam mogu zagrijati mišiće i smanjiti ukočenost i bol mišića.

Astma

Ekstremno vrijeme - velika vrućina i vlaga, suh vjetar, kiša i jako hladan zrak - mogu izazvati napad astme. Astma je upala dišnih putova, a ekstremno vrijeme mijenja vrstu zraka koji udišete, što može nadražiti dišne puteve. Na primjer, vrlo vlažan zrak je teži i uzrokovat će otežano disanje. Hladan i suh zrak dehidrira bronhijalne cijevi (dio vaših dišnih putova), zbog čega se sužavaju i ograničavaju protok zraka. Alergeni u zraku (pelud, plijesan) također mogu izazvati pojavu astme. Osobe koje boluju od astme trebale bi pripaziti na prognozu i ograničiti aktivnosti na otvorenom kada su promjene vremena najveće.

Glavobolja i migrena

Pad pritiska u zraku može uzrokovati migrene i glavobolje kod mnogih ljudi. U jednom istraživanju, gotovo dvije trećine ljudi koji pate od čestih migrena imali su veće glavobolje i migrene kada je pritisak u zraku pao. Pokazalo se i da vjetar i sunčeva svjetlost pokreću migrenu. U ovom slučaju, hidratacija je ključna. Pobrinite se da pijete dovoljno vode kako biste smanjili rizik od pojave migrene kada su promjene vremena u toku. Jedenje voća i povrća s više od 90 posto vode, poput lubenice i krastavaca, također može pomoći.

Komentari (0)

Još nije napisan ni jedan komentar! Budite prvi koji će ostaviti komentar?!

Ostalo još 1500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala Body.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje Body.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Podijeli članak