Mediteranska ishrana se temelji na tradicionalnim načinima ishrane ljudi koji su živjeli u Grčkoj i južnoj Italiji tokom 1960-ih. Općenito, dijeta naglašava unos cjelovite, minimalno obrađene hrane, uključujući cjelovite žitarice, orašaste plodove, sjemenke, voće, povrće, mahunarke, ribu i ekstra djevičansko maslinovo ulje. Uključuje i umjerene količine jaja, mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti i crnog vina. Pored toga, ova dijeta ograničava ili eliminiše dodane šećere, rafinirane ugljikohidrate, visoko prerađene grickalice i crveno i prerađeno meso. Brojna istraživanja povezuju mediteransku ishranu sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti, kao i faktorima rizika od srčanih bolesti poput visokog nivoa holesterola i triglicerida, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i povišenog krvnog pritiska.
Mediteranska ishrana
Ishrana za zdravo srce: Koju dijetu pratiti?