Koliko šećera dnevno smijemo unositi u organizam?

Preporučeni dnevni unos šećera

Šećer je sastavni dio ishrane mnogih ljudi, bez obzira na to da li oni to znaju ili ne. Oni se prirodno nalaze u hrani ili se dodaju raznim namirnicama i pićima. Izvori šećera u našoj ishrani uključuju voće i voćne sokove, bezalkoholna pića, med, džemove i marmelade, biljne proizvode (npr. kečap od paradajza), gotova jela, deserte i druge slatke poslastice.

Koliko šećera dnevno smijemo unositi u organizam?
Unsplash

Šećer je važan kao izvor energije za naš mozak i mišiće, te ima važno mjesto u zdravoj ishrani. Međutim, s povećanjem dostupnosti namirnica i pića bogatih šećerom, potrošnja šećera u našoj ishrani porasla je tokom posljednjih desetljeća, te se unos šećera za mnoge od nas više ne može smatrati zdravim. Šećeri u bezalkoholnim pićima izravno su povezani s prekomjernom težinom i pretilošću, posebno kod djece i adolescenata, stoga većina nacionalnih vodiča zdrave ishrane preporučuje da ograničimo konzumaciju hrane i pića bogatih šećerom.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) sugeriše da šećeri ne trebaju činiti više od 10% našeg dnevnog unosa energije. Ovo se posebno odnosi na šećere koji se dodaju hrani tokom pripreme, bilo da je riječ o proizvođačima ili kuhanju kod kuće. Ne treba zaboraviti ni na šećere koji su prirodno prisutni u medu, sirupima i voćnim sokovima. Oni uključuju stolni šećer ili saharozu, kao i glukozu, laktozu, fruktozu, maltozu i galaktozu. Za prosječno aktivnu odraslu osobu kojoj je potrebno 2000 kalorija dnevno, 10% znači ne više od 200 kalorija koje dolaze iz slobodnih šećera, što je otprilike:

  • 12 kašičica ili 48 grama stolnog šećera, ili
  • 8,5 kašičica meda, ili
  • 250 ml soka od naranče, ili
  • 500 ml bezalkoholnog pića, ili
  • 16 kašika kečapa.

Naravno, naša ishrana se sastoji od mnogo različitih izvora šećera, a ne samo od gore navedenih primjera hrane i pića. Stoga je važno imati na umu odakle dolazi šećer u našoj ishrani. Za dodatne beneficije, Svjetska zdravstvena organizacija predlaže smanjenje bezvrijednih šećera na 5% ukupnog unosa energije. To je otprilike 6 kašika šećera. Ipak, neka već gotova jela iz supermarketa mogla bi sadržavati toliko šećera, stoga trebate biti oprezni!

Možda zvuči iznenađujuće da je šećer prisutan u slanim gotovim jelima, ali šećer ima brojne funkcije. Služi kao zaslađivač, ali i kao konzervans, pomaže u zadržavanju i nakupljanju vlage (poput kolača i keksa), te pruža stabilnost tokom zamrzavanja i otapanja.

Šećeri se ponekad kategoriziraju kao "prirodni", "ukupni", i "dodani" , što nas može dovesti do mišljenja da su neki "zdraviji" od ostalih, što je tehnički netačno. Šećeri - bilo da se javljaju prirodno ili se dodaju u hranu - hemijski su isti i imaju jednak učinak na naša tijela. Uostalom, šećeri dodani hrani također se izvlače iz prirodnih izvora. Međutim, hrana u kojoj se prirodno pojavljuju šećeri - bile to žitarice, mahunarke, voće ili povrće - obično sadrži šećerna vlakna i druge hranjive tvari uz šećer i kao takva je bolja za naše zdravlje od hrane koja sadrži pretežno dodane šećere. Doista, visok unos slobodnih i dodanih šećera faktor je rizika za mnoge bolesti koje se mogu spriječiti, dok šećeri iz ishrane bogate cjelovitim žitaricama, voćem i povrćem ne trebaju da vas zabrinjavaju.

Zaslađivači se mogu koristiti kao zamjena šećera, ali njihova uloga u našoj ishrani mora biti jasna (npr. Za mršavljenje, za zamjenu šećera u čokoladi za dijabetičare). Trenutno nema znanstvenog konsenzusa oko toga jesu li sladila bolja od šećera ili obrnuto. Općenito, zaslađivači sadrže mnogo različitih spojeva (npr. Aspartam, neotam) i oni se ne mogu upoređivati sa šećerima kao jednom skupinom. Iako je istraživačima jasno da su negativni zdravstveni rezultati povezani s prekomjernim unosom energije, koristi zaslađivača (na primjer, gubitak kilograma) vjerojatno će ovisiti o specifičnim okolnostima u kojima se koriste.

Komentari (0)

Još nije napisan ni jedan komentar! Budite prvi koji će ostaviti komentar?!

Ostalo još 1500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala Body.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje Body.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Podijeli članak