Tvrdnje stručnjaka da je šećer najrasprostranjenija i samim tim i najsmrtonosnija droga, statistički gledano zaista imaju čvrsto uporište jer broj oboljelih od dijabetesa, ali i stalna tendencija povećanja broja pretilih u svijetu, doslovno i ukazuju na to da se radi o krajnje ozbiljnom problemu koji se previše olako shvata.
Koliko šećera je organizmu zaista potrebno?
Druga strana ovisnostiŠećer, ili tačnije rafinirani šećer ili saharoza, rasprostranjena je namirnica koja nosi praktično prazne kalorije bez hranjive vrijednosti. Istovremeno, šećerima nazivamo i složene, one koji potiču iz voća, povrća i cijelih sjemenki, a koji su obogaćeni vlaknima, i koji generalno predstavljaju korisne i hranjive namirnice.
Unosom šećera u organizam, u krvi se povećava nivo glukoze, što dovodi do lučenja inzulina, a previsok nivo inzulina u krvi dovodi do poremećaja apetita utičući na hormon lepin, te prvenstveno do formiranja masnih naslaga u tijelu.
U situacijama kada je potreban brz izvor energije, tada upravo složeni šećeri voća važe za najbolji izbor, jer pored prostih šećera, oni sadrže i druge hranjive materije koje zajedno povraćaju snagu organizmu.
Kada se odluče za pametniji način ishrane i eliminisanje prostih šećera sa jelovnika, velika većina ljudi pada u istu zamku, misleći da se rafinirani šećeri nalaze samo u slatkišima. Prava istina je to da se nalaze i u slatkišima, ali i u pecivima, i u mliječnim, pa čak i mesnim proizvodima, tako da prema procjeni čak 74 posto ukupne prerađene hrane sadrži proste šećere.