Pojedine osobe koje prate dijetu s malim unosom ugljikohidrata tvrde da se osjećaju euforično, da imaju jasnije umove i da gube apetit.
Posljedice dijete bez ugljikohidrata
Smanjeni unos ugljikohidrata mozak može da oponaša efekte gama-hidroksibuterne kiseline, droga koja je poznata kao fantazija.
Kako bismo razumjeli kako utječe dijeta bez ugljikohidrata, moramo prvo da shvatimo kako tijelo obrađuje ishranu s vrlo niskim sadržajem ugljikohidrata, koja ograničava ugljikohidrate na 50 grama dnevno. To je jedan tanjir riže, dvije kriške hljeba ili otprilike 10% ukupne dnevne potrebe za energijom.
U nastavku pročitajte koje se sve promijene dešavaju u ljudskom organizmu kada se drastično smanji unos ugljikohidrata.
Tijelo misli da je gladno
Dijeta s veoma niskim unosom ugljikohidrata mijenja metabolizam i topi više masnih naslaga od ugljikohidrata, što je inače suprotno. Ovo obično traje nekoliko dana i ovaj proces se naziva ketoza.
Tokom ovog procesa tijelo misli da „umire od gladi“. Kada potroši većinu glukoze (ugljikohidrata) koje ima u rezervoarima tijelo potiče razlaganje sačuvanih masti u masne kiseline i oslobađa ih u krvotok. Kada masne kiseline dospiju do jetre, pretvaraju se u acetosirćetnu kiselinu, koja pripada porodici ketona i savršen je izvor energije za tijelo. Iz tog razloga dijete s vrlo niskim sadržajem ugljikohidrata također se nazivaju „ketogene dijete“.
Acetosirćetna kiselina se razlaže na ugljen-dioksid i aceton te zbog toga osobe koje prate dijetu sa vrlo niskim sadržajem ugljikohidrata i osobe koje poste često imaju slatki miris iz usta.
Zdrava jetra minimizira izgubljeni aceton kroz pluća pretvaranjem većinu acetosirćetne kiseline u beta-hidroksibutirinsku kiselinu. Iz tog razloga dolazi do euforičnih osjećaja.
Pomenute kiseline su skoro identične, obje djeluju kao neurotransmiteri, poznati kao gama-hidroksibuterna kiselina, koja je u sintetičkom obliku korištena kao rekreativna droga.
Gore navedene kiseline imaju isti hemijski sastav, obje sadrže 15 atoma s jedinom razlikom u promjeni pozicije jednog atoma. Tokom ketoze, beta-hidroksibutirinska kiselina može doći do mozga, gdje se veže za iste receptore koji smanjuju anksioznost kao i beta-hidroksibuterna kiselina. Oni se vezuju sa sasvim dovoljno afiniteta kako bi imali slične efekte.
Utjecaj posta na mozak
Prvi slučaj euforije koji je povezan sa ketozom se desio 1950. godine. Poslije mnogo dana bez hrane, pacijenti jedne bolnice su izjavili da nemaju apetit, osjećali su se fantastično, ali su doživjeli blagu opijenost. Nakon toga 1960. godine istraživanje je dokazalo da to nisu bili jedini slučajevi koji su imali istu reakciju na post.
Nažalost, ne postoji još konkretno istraživanje koje vezuje euforiju sa niskim sadržajem ugljikohidrata.
Dakle, istraživači još uvijek nisu sigurni koji je razlog ovih pojava. Acetosirćetna kiselina, aceton i beta-hidroksibutirinska kiselina mogu biti uključeni, kao i posljedice niskog šećera u krvi, što također dovodi do euforije i vrtoglavice.
Ukoliko razmišljate o dijeti koja sadrži veoma malo ugljikohidrata budite oprezni. Nuspojave uključuju gubitak kalcija, povećava rizik da dobijete kamenac u bubregu i otežava rast.
