Šta je bolje – maslac ili margarin?

Maslac je mliječni proizvod izrađen od vrhnja, s mnogo zasićenih masti i kolesterola. Konzumiranje hrane koja ima mnogo zasićenih masti može dovesti od povišenog nivoa kolesterola, što je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti. Stručnjaci preporučuju da unos zasićenih masti bude manji od 7% ukupnih masti koje unosite putem hrane.

Margarin je popularna zamjena maslacu, jer se pravi od biljnog ulja koji ne sadrže zasićene masti. Umjesto toga, sadrže polinezasićene masti koje mogu pomoći pri snižavanju nivoa kolesterola, kad se koriste kao zamjena zasićenim mastima. Ovo zvuči kao odlično rješenje za zdravlje srca, zar ne? Možda nekad, ali ne uvijek. Pazite na nekoliko faktora ako prelazite s maslaca na margarin.

Neke vrste margarina imaju mnogo trans-masti, što može biti više štetno od zasićenih masti. Trans-masti se stvaraju kad se hidrogen stavlja u biljno ulje, što se radi da se dobije polučvrsta tekstura. Trans-masti dižu loš LDL kolesterol. Kad kupujete margarin, pažljivo čitajte sastojke, da vidite koliko zapravo ima trans-masti.

Također trebate obratiti pažnju na biljno ulje korišteno za margarin. Kukuruzno ulje, suncokretovo ulje i ulje šafranike sadrže velike količine omega-6 masnih kiselina i malo omega-3 masnih kiselina. Obje ove masti su bitne, jer im moramo unositi u organizam preko ishrane. Međutim, većina ljudi unosi mnogo omega-6 masnih kiselina, a nedovoljno omega-3. Uzimanje margarina napravljenog od uljane repice (conola) je jedan način da povećate unos važne masne kiseline.

Neki brendovi margarina sadrže fitokemikalije zvane steroli, koji mogu smanjiti visoku razinu kolesterola kad se uzima redovno.