Svaka ćelija u ljudskom tijelu je zaseban potrošač kalorija unesenih ishranom, međutim, ćelije mozga se posebno izdvajaju zbog toga što su daleko veći potrošači od svih drugih.
Ugljikohidrati i njihov uticaj na mozak
Uticaji na moždane ćelije
Naime, ćelije mozga za neometano funkcionisanje koriste dvostruko veće količine energije od ostalih ćelija, pa se zbog toga treba uzeti u obzir i to kakve vrste kalorija unosimo u organizam, budući da one predstavljaju i gorivo za sam mozak.
Kao što je to već dobro poznato, ugljikohidrate nutricionisti dijele na dobre i loše. U loše svakako spadaju slatkiši, koji izazivaju niz poremećaja u organizmu. S druge strane, kada je u pitanju mozak, stvari izgledaju ovako:
Šećer podiže raspoloženje i povećava nivo raspoložive energije, ali sve to na kratke periode. Gušterača prilikom unosa slatke hrane u organizam počinje s lučenjem inzulina, koji je zadužen da višak šećera rasporedi i sačuva za kasnije korištenje.
Ono što slijedi u ovom procesu je pad nivoa glukoze u mozgu, pa neuroni koji su ostali bez pristupa glukozi upadaju u energetsku krizu. Posljedica ovog cijelog lanca je ta da se kasnije osjećamo iznemoglo i nervozno, te da imamo problema sa koncentracijom.
S druge strane, ako bi unosili u organizam hranu bogatu glukozom, kakav je slučaj sa ostalim ugljikohidratima (hljebu, tjestenini, keksima), ni to neće biti dobro za mozak, jer u najgorem slučaju može izazvati i velike poremećaje kakvi su čak poremećaj pažnje, demencija, a u krajnjem slučaju i Alzheimerova bolest.
Dakle, ugljikohidrati jesu nosioci velikih kalorijskih vrijednosti, ali s njima ne treba pretjerivati. Nutrijenti s kojim se može nadomjestiti smanjeni unos kalorija iz UH-a, a koji su preporučljivi su prije svega dobre masti i proteini.
