Mnogi postaju svjesni zdravstvenih i utjecaja okruženja od prehrambrenih navika. Raste broj ljudi koji mijenjaju svoju prehranu, ne samo da bi se suzili u struku, već da razviju životni stil prijateljski nastrojen prirodi. Najnoviji razvoj u zdravlju, održivi način življenja su „Beyond Eggs“, zamjena za jaje, u cijelosti izgrađeno od biljnog materijala.
Biste li jeli "lažno" jaje?
Biljno proijeklo
Možda su neki skeptični, ali firma koja proizvodi ovakvo jaje, trudi se da nas uvjeri da jaje nije samo dobro za okruženje, nego i za naša tijela – navodno je i jednako ukusno.
U čemu je stvar?
Prema Hampton Creek Foods, Beyond Eggs je zamjena koja je zdravija, u boljem odnosu s prirodom, u odnosu na jaja koja smo do sad uzimali s polica prodavnice. Ova zamjena za jaje ne sadrži ništa životinjskog porijekla, s tim eliminirajući neka etička pitanja vezana za podizanje kokošiju nesilica u kavezima. Web stranice tvrtke navodi i to da proces proizvodnje kokošjih jaja troši vodu i otpušta stakleničke gasove; pa „Beyond Eggs“ je više održiva opcija. Uz to, ovo jaje je 18% jeftinije nego kokošje jaje, koje postaje sve skuplje zadnjih godina.
Ovo zamjensko jaje sadrži bilje sastojke: suncokretov lecitin, uljana repica, grašak i prirodne gume iz biljnog soka. Ne sadrži gluten ili druge alergene, niti kolesterol. (Za one s rizik za bolesti srca, to može biti velika prednost, iako zadnja istraživanja pokazuju da jaja nisu prijetnja zdravlju i nemaju negativan utjecaj na razinu kolesterola.)
Ali, sivo-zeleni prah nije napravljen da zamjeni bitan sastojak u omletu sa špinatom; ono se koristi u proizvodnji majoneze, preljeva i pekarskih proizvoda. Ako vam ne zvuči dobro, vjerujemo vam, ali navodno je jednako ukusno kao pravo jaje. Firma također navodi da ova zamjena je jednako hranjiva kao i kokošje jaje, iako je nejasno da li ovo jaje daje jednako kvalitetne proteine.
Zašto je bitno?
Hampton Creek Foods vjerovatno nije prva firma koja nudi biljnu zamjenu za životnijske proizvode. Beyond Meat prodaje trakice bez piletine koje izgledaju, imaju isti okus kao stvarna piletina. Ovaj pristup podrazumijeva stvaranje odreska u tubama, za što naučnici kažu da je više ekološki održiv u odnosu na uzgajanje životinja. (I dalje, vjerovatno će trebati više vremena da ljudi počnu uzgajati meso u tubama). Zadnja istraživanja pokazuju da su insekti kao izvor proteina bliži s prirodom, nego druge životinje.
Jedan od glavnih razloga za žurbu da se zamjene životinjski proizvodi je činjenica da proizvodnja ove hrane uzima veliki danak na našem okruženju. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu, stočarstvo pridonosi globalnom zatopljenju, degradiranju zemljišta, zagađenosti zraka i vode, i gubitku biološke raznolikosti. Stručnjaci kažu da jedenje manje mesa može biti rješenje mnogim navedenim problemima, kao i da poveća globalnu opskrbu hranom.
Naravno da to nije lako, pogotovo u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se ne odriču hamburgera. Amerikanci jedu više mesa (oko 120 kilograma po osobi godišnje) nego bilo koja druga nacija. A ne zaboravite i da prosječni Amerikanac pojede 250 školjki jaja godišnje.
Najpraktičnija strategija bi bila da se postepeno uvodi zamjene za meso biljnog porijekla, dok ljudi sretno ne prihvate seitan i ne posežu više za odreskom. Pomoglo bi i promicanje svijesti o ekološkim učincima jedenja previše mesa i drugih životinjskih proizvoda. Tako bismo bar bili otvoreni za nove stvari, kakva je i zamjensko jaje – ako ne sutra, onda uskoro.
asfdsdfjkbgg