Poređenje koronavirusa s drugim velikim pandemijama u posljednjih 100 godina

Na primjer, gripa iz 1918. Godine, zarazila je gotovo trećinu svjetskog stanovništva prije nego što je prošla. Zatim su se pojavili drugi prijeteći virusi: teški akutni respiratorni sindrom (SARS), gripa H1N1 2009, brojne druge.

Razvoj svake pandemije zavisi o mnogim okolnostima. O tome koliko je zarazna i kobna, te koliko brzo će lijek ili vakcina biti dostupni. Dakle, stopa smrtnosti nije jedini odlučujući faktor u pogledu toga koliko će neka pandemija biti pogubna i smrtonosna. 

U nastavku vam Body.ba donosi poređenje velikih pandemija u novoj historiji s koronavirusom.

Španska gripa 1918

Epidemija španske gripe 1918. godine bila je najsmrtonosnija sezonska gripa do sada, a zarazila je oko jedne trećine svjetskog stanovništva. Tada naučnici nisu znali da virusi izazivaju bolest, a još nisu imali vakcinu ili antivirusne proizvode za prevenciju ili liječenje gripe. Život je u tom periodu bio puno drugačiji, te su ljudi živjeli u pretrpanim uvjetima i imali izuzetno lošu higijenu. Ovo je utjecalo na brži razvoj bolesti. Ključni simptomi španske gripe su visoka temperatura, mučnina, bolovi i dijareja. Ova gripa je prvi put otkrivena u martu 1918. Zaraženih u svijetu je bilo preko 500 miliona, a broj globalnih smrtnih slučajeva je iznosio preko 50 000 miliona. Gripa se širila respiratornim kapljicama, a najviše pogođene osobe su bili ljudi između 20 do 40 godina. Antibiotici i antivirusi tada još nisu postojali. Pandemija je konačno završila u ljeto 1919. godine, uglavnom zbog smrti i već razvijenog imuniteta.

Sezonska gripa

Gripa se dešava svake godine, a nijedna sezona nije potpuno ista. Za razliku od COVID-19, postoje efikasna cjepiva i antivirusni lijekovi koji mogu pomoći u sprječavanju i smanjenju težine simptoma gripa. Uz to, mnogi ljudi imaju imunitet na gripu još od prije. S druge strane, ljudi nemaju imunitet na COVID-19, a čini se da je do sada ova pandemija zaraznija i smrtonosnija od drugih, ali to bi se moglo promijeniti ako saznamo više o njoj. Ključni simptomi sezonske gripe su kašalj, grlobolja i umor. Globalni slučajevi godišnje iznose oko milijardu infekcija, od kojih je oko 5 miliona ozbiljnijih. Godišnje, od sezonske gripe umre između 291.000 do 646.000 ljudi. Sezonska gripa se također širi respiratornim kapljicama, a većinom su pogođeni stariji ljudi s oslabljenim imunitetom. Postoje lijekovi koji mogu smanjiti trajanje i ozbiljnost gripe.

2002–2004. Teški akutni respiratorni sindrom (SARS)

SARS je druga vrsta koronavirusa koja je stigla iz Kine i brzo se proširila respiratornim kapljicama. Stručnjaci kažu kako SARS nema sposobnost za opstanak u ljudskoj populaciji, što je na kraju dovelo do njegovog nestanka. Oni također kažu kako to nije slučaj za COVID-10, za koji se čini da se može širiti i napredovati u ljudskom tijelu. SARS se prvo pojavio u Kini, te je napredovao u ozbiljnu plućnu bolest. Ipak, COVID-19 je doveo do više smrtnih slučajeva, više ekonomskim posljedica i više društvenih posljedica nego SARS. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, inficirano je oko 8.098 ljudi u 29 zemalja, od kojih je preminulo oko 774 osobe. Ključni simptomi SARS-a su visoka temperatura, kašalj i umor. Naviše pogođene grupe ljudi su pacijenti od 60 godina i stariji. Vakcina za SARS je bila spremna kada je pandemija već završila, u julu 2003.

Pandemija svinjske gripe 2009. (H1N1)

Pandemija svinjske gripe 2009. bila je pandemija gripe koja je trajala oko 19 mjeseci, od januara 2009. do augusta 2010. godine, i bila je druga od dvije pandemije koje uključuju virus gripe H1N1 (prva je bila pandemija španske gripe 1918-1920).  Potvrđeno je 50.000 slučajeva zaraze svinjskom gripom. Kao i u slučaju koronavirusa, na početku epidemije nije postojao imunitet. Postojali su antivirusni lijekovi za lakši oporavak, a do kraja 2009, postojala je i vakcina, koja zajedno u kombinaciji s višim nivoom imuniteta može pružiti zaštitu u budućim sezonskim gripama. Ipak pogodila je oko 500 miliona ljudi, ili jednu trećinu svjetske populacije. Simptomi svinjske gripe su visoka temperatura, kašalj i bolovi u tijelu. Prvi put je otkrivena u januaru 2009. Godine u Meksiku. Globalni smrtni slučajevi su iznosili preko 284.000, a najviše su pogođena djeca između 5 i 19 godina. Pronalazak vakcine počeo je u aprilu 2009. Godine, a vakcina je bila dostupna u decembru 2009.

Azijska gripa - pandemija 1957 

Pandemija gripe 1957–1958, poznata i kao azijska gripa, bila je globalna pandemija virusa gripe A H2N2 koja je nastala u Guizhouu u Kini i usmrtila najmanje milion ljudi širom sveta. Vrsta virusa koji je uzrokovao pandemiju, virus gripe A, podtipa H2N2, bio je rekombinacija ptičje gripe (vjerovatno od gusaka) i virusa ljudske gripe. Kako se radilo o novom virusu, postojao je minimalan imunitet u populaciji. Prvi slučajevi prijavljeni su u Guizhouu krajem 1956. Virus gripe H2N2 nastavio se prenositi sve do 1968, kada se transformirao antigenom u podtip virusa gripe A H3N2, uzrok pandemije gripe 1968. 

Stopa smrtnosti od azijske gripe bila je približno 0,67%.  Procjene o broju smrtnih slučajeva širom svijeta variraju, s tim da je vlada Velike Britanije procjenjivala između jedan i četiri miliona.

Hongkonška gripa

Gripa u Hong Kongu započela je u Kini u junu 1968. godine. Ovo je bila treća pandemija u 20. stoljeću koja je izazvana virusom H3N2. Pretpostavka je da je gripa iz 1957. omogućila razvoj Hongkonške gripe, kroz promjenu antigena. Gripa je u cijelosti globalno ubila jednan do četiri miliona ljudi. Prvi zabilježeni slučaj epidemije pojavio se 13. Jula 1968. godine u Hong Kongu.

U usporedbi s drugim pandemijama 20. stoljeća, gripa u Hong Kongu donijela je nisku stopu smrtnosti. Bolest je mogla da se širi kroz stanovništvo bez ograničenja u ekonomskoj aktivnosti, sve dok vakcina nije postala dostupna četiri mjeseca nakon što je započela. 

Koronavirus (COVID-19)

Rani dokazi pokazuju da bi COVID-19 mogao biti zarazniji od gripe. I neki rani izvještaji kažu da COVID-19 može imati višu smrtnost od sezonskog gripa. Ali uskoro ćemo saznati da je manje smrtonosna od početnih izvještaja jer toliko mnogo ljudi s COVID-19 ima blage simptome, te ne prolaze kroz doktorske preglede i liječenje.

Sad za sada, stopu smrtnosti ne možemo tako lako procijeniti. Stoga je potrebno da prođe neko vrijeme, jer će se brojke i procjene vjerovatno mijenjati kako saznajemo više.

Ključni simptomi koronavirusa su kratkoća dana, visoka temperatura i kašalj. 80% slučajeva ima blaže simptome. Prvi put je otkriven u decembru 2019. godine u gradu Wuhan u Kini. Do sada je zabilježen broj od 11.8 miliona globalnih slučajeva, dok se 6.42 miliona ljudi oporavilo od koronavirusa. Zabilježeno je i 544 hiljade smrtnih slučajeva u svijetu. Virus se širi respiratornim kapljicama, zajedno sa drugim tjelesnih izlučevinama. Većinom su pogođeni stariji od 65 godina s već postojećim zdravstvenim stanjima, dok su djeca pošteđena i imaju samo blaže simptome. Iako nema dostupnog lijeka, postoje dostupni tretmani za ublažavanje bolova i smanjenje groznice. 

Kada će se smiriti situacija s COVID-19?

U najboljem slučaju, vakcina će biti dostupna za godinu ili dviije. Također, potrebno je puno toga naučiti: rasprostranjenost zaraze, zajedno s načinom prenošenja virusa i svim različitim putevima prenošenja.

Do tada ćemo morati praktikovati socijalno distanciranje.  Morat ćemo raditi zajedno kako bismo ograničili izlaganje jedni drugima - posebno kod starijih odraslih osoba i ljudi s bolestima koji imaju najveći rizik od razvoja teških simptoma.

Zapamtite: Velika većina slučajeva COVID-19 je blaga. Ali mi moramo poduzeti mjere kako bismo obuzdali širenje i zaštitili one koji su najugroženiji.

Kakav utjecaj pandemije imaju na ekonomiju?

Reakcije na pandemiju imaju veliki utjecaj na ekonomiju. što su strože mjere javnog zdravstva koje narušavaju ekonomsku aktivnost, to je veći udarac na ekonomiju. Ekonomski utjecaj pandemije COVID-19 bio je naročito brutalan.

Osim razornog gubitka života, potpuno ometanje normalnog života znači da se dugo predviđa da pandemije štete ekonomiji. Ipak, izgleda da svaka uzastopna pandemija više utječe na ekonomiju. Reakcije na prethodne pandemije uglavnom su se oslanjale na higijenske i sanitarne mjere poput pranja ruku, ali ne i na zastoj, fizičko distanciranje ili druge mjere koje remete ekonomiju.

Iako je pandemiju španske gripe pratila recesija, to je u velikoj mjeri uzrokovalo i prvi svjetski rat. Tokom pandemije 1918. godine SAD i europske zemlje zatvorile su škole i crkve i suspendirale javna okupljanja. Doktori su također ohrabrili socijalnu distancu. Ali takve su mjere primijenjene kasno. S obzirom na činjenicu da se pandemija poklapala sa svjetskim ratom, ograničenja putovanja bilo bi nemoguće provesti. Štaviše, mnogi ljudi u početku nisu bili svjesni da je došlo do pandemije zbog ratne cenzure.

U kasnijim pandemijama Azije i Hong Konga došlo je do kratkih ekonomskih padova koji su se prilično brzo oporavili. Za vrijeme azijske gripe neke su škole bile zatvorene, a javna okupljanja zabranjena, ali su se te mjere provodile istovremeno po cijelom svijetu, kao što se uglavnom radilo na zaustavljanju širenja novog koronavirusa. Za vrijeme hongkonškog gripa, škole se nisu zatvorile, a fabrike su ostale otvorene.

U 21. stoljeću počele su se primjenjivati strože mjere kontrole koje su uveliko utjecale na ekonomiju. Smatra se da je pandemija SARS-a iz 2002. smanjila globalni BDP za 33 milijardi USD, usprkos bolesti koja je ubila manje od 1.000 ljudi.

Nijedna pandemija vjerovatno neće imati tako brutalan utjecaj na ekonomiju kao COVID-19, što je pokrenulo skoro potpunu obustavu društvene i ekonomske aktivnosti. Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će se globalna ekonomija ove godine smanjiti za tri posto.