Voljeli to ili ne, redovno vježbanje promoviše optimalno zdravlje. Iako se neki ljudi zgražaju na znoj i razne vježbe, oni mogu biti siguran recept da se držimo dalje od doktora. Neka istraživanja smatraju da postoji veza između fizičke spreme i sreće. Ali, pitanje je: možemo li vježbom usrećiti sami sebe?
Jesu li fit osobe sretnije?
Vježbanje i sreća
Recept za sreću – šta je bitno?
Sreća je prilično subjektivan koncept. Ali, istraživači smatraju da je povezana genetikom i rasponom faktora okoline, poput materijalnog stanja, bračnog stanja, religije i obrazovanja. Jedan veliki prediktor ljudske sreće jest fizičko zdravlje. Sposobnost da se obranimo od raznih bolesti i mučnina, zadržimo hormonalni balans, i upravljamo stresom utječe na samozadovoljstvo. To je jedan razlog zašto je moguće da ljudi koji vježbaju bivaju i sretniji od ostalih – vježba potiče proizvodnju proteina koji se bore protiv bolesti poznati kao antitijela, koji uništavaju neželjene uljeze poput bakterija i virusa. Dakle, oni koji su fizički aktivni često su opremljeniji u borbi protiv bolesti i stresa, što im predstavlja ključnu stvar za sreću.
Tokom fizičke aktivnosti, mozak otpušta endorfin, koji proizvodi euforiju. Endorfini aktiviraju oslobađanje spolnih hormona, poput noradrenalina, koji poboljšava raspoloženje i stvara osjećaj ugode. Vježbanje također može povećati nivoe sreće smanjenjem stresa. Kad vježbamo, tijelo sagorijeva hormone stresa kortizol. Malo stresa i visok nivo kortizola mogu povećati osjećaj nervoze i tjeskobe, a smanjuje motivaciju i funkciju imunološkog sistema.
Nije jasno kolika količina vježbanja garantuje sreću. Neki naučnici kažu da 30 minuta vježbanja umjerenog intenziteta može smanjiti depresiju i gnjev. Ali, nažalost, čak ni najvećim fanaticima vježbanja se ne može garantovati život bez stresa.
Znoj i smijeh – odgovor/debata
Vježbanje može utjecati na sreću, ali to nije jedini uzrok za nasmijano lice. Iako je fizička aktivnost jedna od faktora koja najviše utječe na osjećaj ugodnosti, također je važno imati osjećaj pripadanja i svrhe, financijsku sigurnost i pozitivnu društvenu interakciju.
Uz to je moguće da sretni ljudi više vježbaju nego drugi, a da ih opet to vježbanje ne čini sretnijim od ostalih. U slučaju depresije, nejasno da li fizička neaktivnost utječe na negativne osjećaje ili vrijedi obrnuto. Depresivni ljudi često upadnu u krug gdje izbjegavaju vježbanje, osjećaju se depresivno i ne žele vježbati, teško im je pronaći motivaciju da izađu iz tog kruga.
Postoje i situacije kad vježbanje može dovesti do nezadovoljstva, poput slučajeva ovisnika o vježbanju. Odgovor tijela na vježbanje jest otpuštanje kemikalija koje stimulišu centar za nagrade u mozgu, i ljudi počinju žudjeti za ugodnim osjećajem koji je povezan za kemikalije. Zbog toga sportaši nastavljaju s vježbanjem unatoč ozljedama, umoru, ili prijetnjama od srčanog udara.
Sreća je jedna od mnogih prednosti vježbanja, i vrijedi da napravite krug po susjedstvu, trčeći ili na biciklu. Ako ništa, promjena krajolika može dobro utjecati na raspoloženje.
