Bronhitis je upalna bolest donjih dišnih puteva uzrokovana najčešće virusima , rjeđe bakterijama. Javlja se u svim dobnim skupinama od dojenačke - do pozne dobi, a može biti akutni, subakutni ili hronični.
Šta je zapravo bronhitis i kako ga pravilno liječiti?
Ako prepoznate ove simptome obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom
Najčešće obolijevaju djeca, starije osobe i osobe slabije otpornosti koje imaju i neku drugu hroničnu bolest.
Simptomi bronhitisa
Simptomi bolesti su posljedica upalnih promjena na sluznici bronhia iza spomenutog infekta. Rezultira iritacija bronhia, kašalj i pojačano stvaranje sekreta u dišnim cijevima, potom iskašljavanje bistrog, bjelkastog, žutog ili zelenkastog sekreta. Često je praćen povišenom tjelesnom temperaturom, nekad osjećajem otežanog disanja, bolovima u grudima, a rijetko je u tragovima prisutna krv u iskašljanom sekretu.
Akutnom bronhitisu obično prethodi obična prehlada (viroza), s početnom upalom nosa, grla ili sinusa. Rjeđe se bolest javlja samostalno.
Kod djece se najčešće javlja u akutnom obliku, iza virusnih infekcija (u oko 90% slučajeva), povremeno s naknadnom bakterijskom superinfekcijom.
Pojavi bolesti općenito pogoduju loši uvjeti okoliša (blizina industrijskih zagađivača - željezare, cementare, otvorena odlagališta otpada, sumporni dioksid, tvornički dim i sl.), pušenje osoba u okolišu (ukućana), boravak u vlažnom, pothlađenom ili neprozračenom prostoru u kojem boravi više osoba, jednako za akutne i za hronične oblike te bolesti.
Dijagnoza bronhitisa
Dijagnosticira se u akutnim slučajevima najčešće samo kliničkim pregledom pluća, nekada i dodatnim pretragama (laboratorijske analize krvi, bakteriološke pretrage iskašljaja, RTG snimci pluća, sadržaj kisika u krvi, testovi plućne funkcije, alergološke pretrage i dr.), ali to uglavnom kod težih akutnih upala, ponavljajućih akutnih upala, u subakutnom ili hroničnom obliku bolesti - s ciljem postavljanja ispravne dijagnoze i isključivanja drugih bolesti slične simptomatologije (upale pluća, astma, bronhiektazije, strana tijela u bronhiu; kod odraslih i edem pluća, plućna embolija, tumori pluća, dekompenzacija srca i dr ).
Liječenje bronhitisa
Akutni bronhitis
Liječenje akutnog bronhitisa prolazi uz simptomatsku terapiju, mirovanje u kućnim uvjetima, davanje lijekova za iskašljavanje, uzimanjem toplih napitaka, po potrebi i lijekova za sniženje povišene tjelesne temperature. Bolest traje 3-5 dana, uz potpuno izlječenje. U akutnim stanjima sa višednevnom pojavom povišene tjelesne temperature, težim kliničkim slikama zbog bakterijskog superinfekta, ordiniraju se i antibiotici obično 5 -7 dana; a samo slučajevima jačeg suženja bronhia, propisuju se tokom nekoliko dana lijekovi za širenje bronhia.
Adekvatnim liječenjem sprečavamo mogućnost nastanka najčešće komplikacije - upale pluća.
Subakutni bronhitis
O njemu govorimo kada kašalj i iskašljavanje traju 3-6 sedmica, a tada je neophodno učiniti RTG snimanje pluća, testove plućne funkcije i evaluirati laboratorijske nalaze radi postavljanja ispravne dijagnoze. Ovakav tip bronhitisa vidimo često kod pušača, osoba koje stalno rade na otvorenom prostoru, koje su izložene nepovoljnim atmosferskim promjenama i/ili vanjskim zagađivačima ili rade u hladnom i vlažnom okolišu, a uz to često imaju i neke bolesti gornjih dišnih putova (devijacije nosa, stanja iza frakture, hronične upale sinusa i sl.) ili hronične probavne probleme, pa je proces spontanog ozdravljenja usporen ili ometen.
U tim slučajevima se uz osnovnu bolest treba liječiti i druga prateća bolest, a uvijek kod pušača naglašavamo važnost prestanka pušenja. Ako se ne pristupi adekvatnom liječenju u toj fazi , bolest napreduje u hronični bronhitis.
Hronični bronhitis
Katakteriziran je simptomima kašlja i iskašljavanja najmanje tokom 3 mjeseca u zadnje 2 godine i nastaje najčešće kod višegodišnjih pušača, ali i kod osoba koje su radom ili boravkom izloženi kontinuiranom aerozagađenju. U ovoj fazi bolesti se često uz kašalj i iskašljavanje javlja povremeno i osjećaj otežanog disanja. Simptomi se pogoršavaju svakom sljedećom prehladom, u kojoj pojačana upala dalje oštećuje bronhialni epitel, stvara još obilniju i gušću sluz, otežava iskašljavanja i dovodi do suženja bronhalnih cijevi (tada je glavni simptom je stalni kašalj) i/ili gubitka elastičnosti pluća u slučaju emfizema (kad je glavni simptom osjećaj nedostatka zraka u naporu zbog usporenog istiskivanja zraka iz pluća ). Bolest se utvrđuje uz ranije navedene pretrage i obaveznim proširenim testiranjem plućne funkcije. Liječi se trajnim prestankom pušenja, a u pogoršanjima - lijekovima za širenje bronhia (bronhidilatatori) i terapijom antibioticima - 7 do 10 dana.
U cilju preveniranja nastanka hronične bolesti važno je:
- pravovremeno dijagnosticiranje i liječenje akutne bolesti
- sprečavanje ponovnih infekcija
- cijepljenje djece i hroničnih bolesnika
- prestanak pušenja kod pušača
- izbjegavanje dugotrajne izloženosti aerozagađenju (korištenjem zaštitne opreme, promjenom mjesta rada, boravka i sl. ).
Liječniku se treba javiti odmah u slučaju: kašlja koji ne prestaje ili se pogoršava nakon 3-5 dana, otežanog disanja u vidu "kratkog daha", hroptanja ili " sviranja " u grudima, boli u grudnom košu koja se pojačava, visoke tjelesne temperatura koja traje duže od tri dana ili pojavi tragova krvi u iskašljaju - kako bi se postavila ispravna dijagnoza, isključile neke druge plućne bolesti i započelo odgovarajuće liječenje.
