Nekoliko načina da smanjite stres i anksioznost u vremenu COVID-19

Bilo da ga uzrokuje velika kriza ili manji svakodnevni izazov, stres je prirodni dio života. Iako ne možemo kontrolisati sve naše okolnosti, možemo kontrolisati naše postupanje i reakcije na njih. Body.ba vam donosi nekoliko načina da se opustite čak i u ovakvim kriznim vremenima:

Vježbanje

Ne čudi što je umjerena tjelovježba jedan od najboljih načina za smanjenje stresa. Ljudi koji redovno vježbaju doživljavaju manje anksioznosti i stresa u odnosu na one koji ne vježbaju. Vježba snižava razinu kortizola u tijelu i oslobađa endorfine, smanjuje stres i poboljšava raspoloženje. Također će poboljšati kvalitetu vašeg spavanja. Pronađite vježbu u kojoj uživate i držite se nje kako biste iskoristili sve prednosti koje će vam donijeti fizička aktivnost.

Smanjite unos kofeina

Velike doze kofeina povezane su s povećanim stresom i anksioznošću. Svi imaju različit sastav tijela, zbog čega se pragovi tolerancije na kofein razlikuju. Ako osjetite nervozu ili anksioznost nakon konzumiranja kofeina, razmislite o smanjenju količine koju unosite.

Dodaci

Postoje prirodni vitamini i minerali koji mogu pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti. Iako je dobra dijeta bogata hranjivim sastojcima i redovna tjelovježba najbolji način da pripremite svoje tijelo za borbu protiv stresa, postoje suplementi koji vam mogu pomoći.

• Balzam sa limunom: Dokazano je da balzam sa limunom ima efekte anksioznosti za opuštanje uma.
• Omega-3 masne kiseline: Uz brojne druge prednosti, omega-3 su također izuzetno korisni u smanjenju simptoma anksioznosti.
• Zeleni čaj: Polifenolni antioksidanti koji se nalaze u zelenom čaju povećavaju razinu serotonina, smanjujući na taj način stres i anksioznost.

Joga

Joga je aktivnost poznata po oslobađanju od stresa i anksioznosti. To je oblik vježbanja koji spaja tijelo i um. Joga poboljšava raspoloženje, snižava nivo kortizola, reguliše krvni pritisak i reguliše vaš rad srca.

Nemojte odlagati obaveze

Jedan od načina da preuzmete kontrolu nad svojim stresom je da ostanete u toku sa zadacima koji su vam pri ruci. Prokrastinacija tjera um da reaguje umjesto da djeluje, što dovodi do viših nivoa stresa i anksioznosti. Stvaranje popisa obaveza i određivanje prioriteta koje je potrebno dovršiti dobar je način da dovršite ono što je potrebno svaki dan bez žurbe i stresa.

Duboko disanje

Stres i anksioznost aktiviraju simpatički nervni sistem, oslobađajući hormone stresa, sužujući krvne sudove i povećavajući rad srca. Vježbanje dubokog disanja pomoći će u aktiviranju parasimpatičkog nervnog sistema koji kontroliše reakciju tijela na opuštanje. Duboko disanje usredotočeno je na svjesnost daha i usporava rad srca, smanjujući nivo stresa i anksioznosti.

Slušajte muziku

Muzika je medicina. Slušanje muzike može smanjiti nivo kortizola u tijelu, što sprječava efekte stresa. Sporija instrumentalna muzika može sniziti krvni pritisak i rad srca, povećavajući opuštanje organizma.