Znakovi anksioznih poremećaja

Međutim, kada simptomi anksioznosti postanu veći od događaja koji su ih pokrenuli, te počnu ometati vaš život, ovo bi mogao biti znak da imate anksiozni poremećaj. Anksiozni poremećaji mogu biti iscrpljujući, ali uz pomoć stručnjaka možete upravljati njima. Prepoznavanje simptoma je prvi korak:

Pretjerana briga

Jedan od najčešćih simptoma anksioznog poremećaja je pretjerana zabrinutost. Zabrinutost povezana s anksioznim poremećajima nesrazmjerna je događajima koji ga pokreću i obično se javlja kao odgovor na uobičajene svakodnevne situacije. Generalizirani anksiozni poremećaj karakteriše briga koja se javlja svakodnevno u periodu od šest mjeseci i koju vam je teško kontrolisati.

Osjećaj uznemirenosti

Kad se netko osjeća tjeskobno, dio njegovog živčanog sistema prekomjerno se pokreće. Ovo započinje niz efekata u cijelom tijelu, poput ubrzanog pulsa, znojnih dlanova, drhtavih ruku i suhih usta. Ovi se simptomi javljaju jer vaš mozak vjeruje da ste osjetili opasnost i priprema vaše tijelo da reaguje na prijetnju. Vaše tijelo tjera krv dalje od probavnog sistema i prema vašim mišićima u slučaju da trebate trčati ili se boriti. Također povećava puls i pojačava čula.

Nemir

Nemir je još jedan uobičajeni simptom anksioznosti, posebno kod djece i tinejdžera. Jedno istraživanje na 128 djece s dijagnozom anksioznih poremećaja otkrilo je da je 74% prijavilo nemir kao jedan od glavnih simptoma anksioznosti. Iako se nemir ne javlja kod svih ljudi koji pate od anksioznosti, to je jedan od znakova koji doktori često traže prilikom postavljanja dijagnoze.

Umor

Potencijalni simptom anksioznosti je i brzo umaranje. Ovaj simptom može biti iznenađujući za neke, jer je anksioznost obično povezana s hiperaktivnošću ili uzbuđenjem. Za neke umor može pratiti napad tjeskobe, dok za druge umor može biti hroničan.

Poteškoće s koncentracijom

Mnogi ljudi s anksioznošću prijavljuju da imaju poteškoća s koncentracijom. Jedno istraživanje koje je uključivalo 157 djece i tinejdžera s generaliziranim anksioznim poremećajem pokazalo je da je više od dvije trećine imalo poteškoća s koncentracijom. Međutim, poteškoće s koncentracijom mogu biti simptom i drugih medicinskih stanja, poput poremećaja pažnje ili depresije, pa ovo nije dovoljan dokaz za dijagnozu anksioznog poremećaja.

Napeti mišići

Napetost mišića u većini dana u sedmici je još jedan čest simptom anksioznosti. Iako su napeti mišići možda uobičajeni, nije potpuno razumljivo zašto su povezani s anksioznošću. Moguće je da sama napetost mišića povećava osjećaj anksioznosti, ali također je moguće da anksioznost dovodi do povećane napetosti mišića.

Problemi sa spavanjem

Poremećaji spavanja snažno su povezani s anksioznim poremećajima. Buđenje usred noći i poteškoće sa spavanjem dva su najčešće prijavljena problema.

Napadi panike

Jedna vrsta anksioznog poremećaja koja se naziva panični poremećaj povezana je s ponavljajućim napadima panike. Napadi panike proizvode intenzivan osjećaj straha koji može biti iscrpljujući. Ovaj ekstremni strah obično prati ubrzan rad srca, znojenje, drhtanje, otežano disanje, stezanje u prsima, mučnina i strah od umiranja ili gubitka kontrole.

Prirodni načini za smanjenje anksioznosti

Postoje mnogi prirodni načini za smanjenje anksioznosti koji vam mogu pomoći da se osjećate bolje, uključujući:

• Zdrava ishrana - Dijeta bogata voćem, povrćem, visokokvalitetnim mesom, ribom, orašastim plodovima i cjelovitim žitaricama može smanjiti rizik od razvoja anksioznih poremećaja.
• Unos probiotika i fermentirane hrane - Unošenje probiotika i jedenje fermentirane hrane povezano je s poboljšanjem mentalnog zdravlja.
• Ograničavanje unosa kofeina - Prekomjerni unos kofeina može pogoršati osjećaj anksioznosti kod nekih ljudi, posebno kod onih s anksioznim poremećajima.
• Pretjeran unos alkohola - Anksiozni poremećaji i zloupotreba alkohola čvrsto su povezani, pa bi moglo pomoći da se klonite alkoholnih pića.
• Prestanak pušenja - Pušenje je povezano s povećanim rizikom od razvoja anksioznog poremećaja, a prestanak s poboljšanjem mentalnog zdravlja.
• Redovito vježbanje - Povezano je s manjim rizikom od razvoja anksioznog poremećaja.