Bilo da mršate, održavate kilažu ili se bavite izgradnjom mišića od neprocjenjive važnosti je da razumijete šta su ugljikohidrati i glikemijski indeks, te kako tijelo koristi i apsorbuje unešene ugljikohidrate kroz svakodnevne namrinice. Saznajte koji namrinice imaju nizak, a koji visok glikemijski indeks, te kada ih je najbolje jesti kako bih ispunili svoje ciljeve. Ugljikohidrate možemo podijeliti na tri vrste: šećer, škrob i vlakna. Od ova tri spomenuta, šećer i škrob koristimo kao izvor energije. tj. gorivo.
Ugljikohidrati i njihov glikemijski indeks
Stvari koje morate znati
U prošlosti (ne tako dalekoj), ugljikohidrati su klasificirani kao prosti ili složeni. Jednostavan način da mislite o tome da je šećer prosti ugljikohidrat, a škrob složeni. Razlika između prostih i složenih ugljikohidrata je u brzini probavljanja. Proste ugljikohidrate naše tijelo brže probavlja od složenih.
U današanje vrijeme, podjela na proste i složene nije više toliko popularna i nutrcionisiti koriste podjelu na osnovu glikemijskog indeksa.
Šta je glikemijski indeks (GI)?
Glikemijski indeks (GI) je mjera kojom se izražva koliko brzo raste razina šećera u krvi nakon konzumacije hrane bogate ugljikohidratima. Namrinice koje se brzo probavljaju će uzrokovati naglo povećanje razine šećera u krvi. Takva hrana je označena sa visokim GI. Logično, hrana na niskim GI, se duže probavlja i ne dovodi do naglog povećanja glukoze u krvotoku.
Zašto koristiti podjelu ugljikohidrata po glikemijskom indeksu?
Zastrajeli sistem klasificiranja ugljikohidrata na proste i složene nije uzeo u obzir činjenicu da se isti tip ugljikohidrata različito probavlja ovisno o izvoru hrane u kojima se nalaze. Fruktoza iz naranče se probavlja u glukozu i otpušta u krvotok puno brže nego fruktoza iz grejpfruta.
Glikemijski indeks je baziran na hrani koju jedete. Što je jako korisno znati prilikom osmišljavanja prehrane.
| Namirnica | Glikemijski indeks (GI) |
| Grašak sušeni | 32 |
| Mlijeko punomasno | 39 |
| Marelice sušene | 44 |
| Kruška svježa | 53 |
| Makaroni | 64 |
| Grožđe | 66 |
| Riža parboiled | 68 |
| Crni hljeb integralni | 71 |
| Zobene mekinje | 78 |
| Riža smeđa | 79 |
| Med | 83 |
| Zobena kaša | 87 |
| Cikla | 91 |
| Ananas | 94 |
| Palenta | 70 |
| Tost | 100 |
| Mrkva | 101 |
| Lubenica | 103 |
| Pomfrit | 107 |
| Rižine pahuljice | 117 |
| Štapići | 116 |
| Trešnje | 32 |
| Grah | 42 |
| Mlijeko obrano | 46 |
| Tjestenina integralna | 53 |
| Šljiva | 55 |
| 100% Sok jabuke | 58 |
| Breskva svježa | 60 |
| Sok od ananasa | 66 |
| Grašak | 68 |
| Banana | 77 |
| Heljda | 78 |
| Kokice | 79 |
| Bijela riža | 83 |
| Sladoled | 87 |
| Saharoza (stolni šećer) | 92 |
| Bob | 113 |
| Pšenični hljeb bijeli | 100 |
| Glukoza u tabletama | 146 |
| Krofna | 108 |
| Cornflakes | 119 |
| Pečeni krompir | 121 |
| Soja u zrnu | 25 |
| Fruktoza | 32 |
| Grejpfut | 36 |
| Jabuka | 54 |
| Grah | 55 |
| Naranča | 63 |
| Laktoza | 65 |
| Bulgur pšenica | 68 |
| Grejpfrut juice | 69 |
| Naranča juice | 74 |
| Slatki krompir | 77 |
| Kukuruz šećerac | 78 |
| Marelica svježa | 82 |
| Juha od graška | 86 |
| Grožđice | 91 |
| Proso | 101 |
| Bijelo pecivo | 103 |
| Maltoza | 150 |
| Napolitanke | 109 |
Hrana sa umjerenim glikemijskim indeksom (60 i niže) je odličan izvor uljikohidrata.
Kako tijelo koristi ugljikohidrate?
Ugljikohidrati, osim vlakana, su probavljeni i ulaze u krvotok kao glukoza – prosti šećer. Ćelije u organizmu koriste glukozu kao gorivo. To smo već naučili.
Inzulin je hormon koji omogućuje da ćelije apsorbuju glukozu iz krvotoka. Visoka razina inzulina će „premjestiti“ glukozu iz krvotoka u ćelije, samim tim smanjujući koncentraciju glukoze u sistemu krvotoka.
Proizvodnja inzulina zavisi od koncentracije glukoze u krvi. Kako raste razina glukoze, tako se i povećava proizvodnja inzulina, i obratno.
Kao što je do sada napisano, konzumiranje ugljikohidrata sa visokim GI rapidno povećava razinu glukoze u krvotoku. To uzrokuje povećanu prozivodnju inzulina koji predstavlja kompenzacijski regulator – inzulinski odgovor. U takvoj situaciji glukoza je prislijena da se preusmjerva u ćelije. Ugljikohidrati sa niskim GI ne potiču ozbiljan inzulinski odgovor.
Povezanost GI i vježbanja sa tegovima?!
Kao što je i rečeno, ćelije koriste glukozu kao gorivo. Naše tijelo preferira izgradnju masnih ćelija, prije nego mišićnih ćelija. Nakon inzulinskog odgovora, ćelije preuzimaju glukozu iz krvi i talože je u vidu masti.
Međutim, kada su ćelije u anaboličkom stanju – tj. aktivno utiču na proces sinteze proteina, njima je potrebna veća količina goriva od ranijih uobičajenih iznosa.
Povišena razina glukoze i inzulina u isto vrijeme nakon treninga sa tegovima, neće dovesto do taloženja masti, nego će tijelo iskorstiti tu energiju za sintezu proteina i izgradnju mišića. Očito, ovo je odlična situacija za onog ko vježba sa tegovima i želi da izgradi mišićnu masu.
Kada jesti ugljikohidrate sa niskim, a kada sa visokim glikemijskim indeksom?
Ugljikohidrate sa visokim GI je najbolje jesti nepsoredno poslije treninga sa tegovima. U svim ostalim situacijama, ugljikohidrati sa niskim GI bi trebalo preferirati. S toga, ako se ne bavite vježbanjem sa tegovima, onda bi i trebali izbjegavati ugljikohidrate sa visokim GI, jer će doći do stvaranja masti i debljanja, osim u slučaju kada su ćelije u anaboličkom stanju kada će šećer iz krvotoka biti iskorišten za sintezu proteina i izgradnju mišića.
kratko, jasno, konkretno, Super, veliko Hvala.
kratko, jasno, konkretno, Super, veliko Hvala.
Odličan članak, lako razumljivo i daje jasne odgovore. Svaka čast, to se rijetko viđa.