5 najčešćih grešaka u ishrani zbog kojih ne možete smršati

Ovaj period možete koristiti da se riješite loših prehrambenih navika, te da usvojite nove. Razmislite o vašim prehrambenim navikama, te se fokusirajte na nekoliko njih kako biste vidjeli promjene. Prije svega, zapitajte se kako izgleda vaša dnevna ishrana? Koja je vaša najgora prehrambena navika? Kad ustanovite koji dio vaše ishrane je najkritičniji, počnite raditi na tome da tu naviku iskorijenite.

Preskakanje obroka

Izgladnjivanje preskakanjem obroka ne samo da loše utječe na sposobnost organizma da kontroliše apetit nego je pogubno i za snagu volje. Preskočite li obrok, pa čak i samo užinu, mozak vam neće imati dovoljno snage  da se odupre iskušenju nađete li se pred obiljem hrane. Dakle, ne budete li tokom dana redovito jeli, vaš izgladnjeli mozak jednostavno neće imati dovoljno energije da vas drži na pravom putu i kontroliše vaš unos hrane.

Brzo jedete

Ne uskraćujete si hranu, samo je jedete sporije. Uživajte u njenom okusu, dobro je žvačite – dajte svom organizmu vremena da shvati da je sit prije negoli pojedete više nego što vam je potrebno.

U istraživanju o kojem je izvijestio Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism 17 zdravih muškaraca jelo je po 1 ¼ zdjelice sladoleda: neki su sladoled pojeli u 5 minuta, a drugi su ga “cuclali” dobrih pola sata. Autor studije je naveo kako su kod sporih uživatelja sladoleda izmjerene više razine hormona koji signaliziraju osjećaj sitosti, a nazivaju se PYY i GLP-1. Zbog toga bi oni koji su sladoled pojeli za 5 minuta u stvarnom životu već prešli na sljedeće jelo, uvjereni kako nisu dovoljno siti.

Prejedanje vikendom

Posljedice vikend-prejedanja osjećat ćete i kad već prođe čitava sedmica. U nedavnoj studiji provedenoj na laboratorijskim miševima, o kojoj je pisao Journal of Clinical Investigation, istraživano je djelovanje palmitinske kiseline na leptin, hormon koji pomaže u regulisanju apetita. Palmitinske kiseline ima u zasićenim masnoćama, čestom sastojku (nezdrave) hrane kojom se ljudi vole “nagraditi” kad se opuste vikendom.

Ustanovljeno je da tokom tri dana konzumiranja zasićenih masnoća one uspijevaju oslabiti ili čak blokirati djelovanje leptina na regulisanje unosa hrane i tjelesnu težinu. Slikovito rečeno: budete li od petka do nedjelje uživali u hamburgerima s prženim krumpirićima i sličnim masnim slastima, ne gine vam prežderavanje i u ponedjeljak.

Slane grickalice

Natrij nije loš samo za krvni pritisak – on nas tjera i da se nesvjesno prejedamo. Kokice u kinu, čips pred televizorom, kikiriki nadohvat ruke… sve to dovodi do grickanja do besvijesti, daleko iza granica osjećaja sitosti. Žudnje za slanom hranom riješit ćete se za nekoliko sedmica budete li smanjili unos soli. Većinu ljudi neće oduševiti pomisao na to da omiljene slane grickalice zamijene mrkvom i celerom, no trebali bi pokušati. Polako smanjivanje unosa soli dovest će i do slabljenja želje za slanom hranom.

Jedenje pred televizorom, pa TV maraton

Ne samo da unosite kalorije a da pritom ništa ne sagorijevate, nego istovremeno sabotirate i svoje tajno oružje protiv debljanja: zdrav san. Istraživanja pokazuju kako ljudi koji jedu pred televizorom unose više kalorija (prema jednoj studiji, čak 300 po obroku) od onih koji “samo jedu” te su manje aktivni, a aktivnost im to više pada što više TV programa gledaju.