Bezglutenska ishrana je možda najveći trend u posljednjih deset godina, ali na dosta pitanja vezanih za bezglutensku ishranu nije odgovoreno. Postoje nejasnoće ono toga da li je gluten loš za sve ili samo za one koji imaju određena zdravstvena stanja.
Da li je gluten loš za vas?
Trebate li ga izbjegavati u ishrani?
Jasno je da ga neki ljudi moraju izbjegavati iz zdravstvenih razloga, poput onih s celijakijom ili netolerancijom na gluten. Međutim, mnogi ljudi iz svijeta zdravlja i fitnessa tvrde da svi trebaju slijediti bezglutensku dijetu - bez obzira na to jesu li intolerantni na gluten ili ne. To je dovelo do toga da se mnogi ljudi odriču glutena u ishrani u nadi da će izgubiti kilograme, poboljšati raspoloženje i postati zdraviji. Ipak, možete se zapitati podržava li nauka ove tvrdnje. Body.ba vam donosi odgovor:
Šta je gluten?
Iako se često smatra jednim spojem, gluten je kolektivni pojam koji se odnosi na mnogo različitih vrsta proteina (prolamina) koji se nalaze u pšenici, ječmu i raži. Postoje razni prolamini, ali svi su srodni i imaju slične strukture i svojstva. Glavni prolamini u pšenici uključuju glijadin i glutenin, dok je glavni u ječmu hordein Glutenski proteini - poput glutenina i glijadina - visoko su elastični, zbog čega su žitarice koje sadrže gluten pogodne za pravljenje hljeba i drugih pekarskih proizvoda.
Celijakija
Celijakija je upalna autoimuna bolest uzrokovana i genetskim i okolišnim faktorima. Utječe na oko 1% svjetske populacije. To je hronično stanje povezano s konzumiranjem zrna koja sadrže gluten. Iako celijakija utječe na mnogo sistema u vašem tijelu, smatra se upalnim poremećajem tankog crijeva. Konzumiranje ovih zrnaca kod osoba sa celijakijom uzrokuje oštećenje enterocita, a to su ćelije koje obrubljuju vaše tanko crijevo. To dovodi do oštećenja crijeva, malapsorpcije hranjivih sastojaka i simptoma poput gubitka kilograma i dijareje. Ostali simptomi celijakije uključuju anemiju, osteoporozu, neurološke poremećaje i kožne bolesti, poput dermatitisa. Ipak, mnogi ljudi s celijakijom možda uopće nemaju simptome.
Alergija na pšenicu
Alergija na pšenicu češća je kod djece, ali može utjecati i na odrasle. Oni koji su alergični na pšenicu imaju nenormalan imunološki odgovor na specifične proteine u pšenici i pšeničnim proizvodima. Simptomi se mogu kretati od blage mučnine do teške, po život opasne anafilaksije - alergijske reakcije koje mogu uzrokovati otežano disanje - nakon gutanja pšenice ili udisanja pšeničnog brašna. Alergija na pšenicu razlikuje se od celijakije, a moguće su i oba stanja.
Ostale populacije koje mogu imati koristi od ishrane bez glutena
Istraživanje je pokazalo da je slijeđenje dijete bez glutena efikasno u smanjenju simptoma povezanih s nekoliko stanja. Neki stručnjaci povezuju ga i s prevencijom određenih bolesti.
Autoimune bolesti
Postoji nekoliko teorija o tome zašto gluten može izazvati ili pogoršati autoimune bolesti, poput Hashimotovog tireoiditisa, dijabetesa tipa 1, Gravesove bolesti i reumatoidnog artritisa. Istraživanja pokazuju da autoimune bolesti imaju zajedničke gene i imunološki odgovor s celijakijom. U tom slučaju strani antigen - supstanca koja potiče imuni odgovor, dijeli sličnosti s antigenima koji su već u vašem tijelu. Jedenjem hrane koja sadrži ove antigene može dovesti do stvaranja antitijela koja reaguju na uneseni antigen, ali i na vlastita tkiva u vašem tijelu. Stoga brojne studije otkrivaju da dijeta bez glutena koristi mnogim osobama s autoimunim bolestima.
Ostali uvjeti
Gluten je također povezan s crijevnim bolestima, kao što su sindrom razdražljivog crijeva (IBS) i upalna bolest crijeva (IBD), što uključuje Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. Uz to, pokazalo se da gluten mijenja bakterije crijeva i povećava propusnost crijeva kod osoba s IBD-om i IBS-om. Dakle, istraživanja pokazuju i da dijeta bez glutena koristi ljudima s drugim stanjima, kao što su fibromialgija, endometrioza i šizofrenija.
Da li bi svi trebali izbjegavati gluten?
Jasno je da mnogi ljudi, poput onih s celijakijom, NCGS-om i autoimunim bolestima, imaju koristi od ishrane bez glutena. Ipak, nije potpuno jasno da li bi svi - bez obzira na zdravstveno stanje - trebali promijeniti svoje prehrambene navike.
Razvijeno je nekoliko teorija o tome zašto ljudsko tijelo možda ne može da se nosi s glutenom. Neka istraživanja sugerišu da se čovjekov probavni sistem nije razvio za probavu vrste ili količine proteina zrna koji su uobičajeni u modernoj ishrani. Trenutno je jedini način da znate da li biste imali koristi od bezglutenske ishrane da izbacite gluten iz ishrane i pratite simptome, ili da se testirate na celijakiju i alergiju na gluten.
