Mnogi ljudi vjeruju kako je unos proteina važan samo kako bismo obnavljali proteine nakon napornog treninga. Iako je ovo tačno, te proteini uveliko pomažu u izgradnji vitkih i jakih mišića, ovi makronutrijenti imaju još neke važne funkcije u ljudskom tijelu, a jedna od njih je i jačanje imuniteta.
Kako proteini pomažu u jačanju imuniteta?
Važan dio uravnotežene ishrane
Unos dovoljno proteina pomaže u rastu stanica koje su potrebne našem tijelu u borbi protiv infekcija, bakterija i virusa, te nas čuvaju od bolesti različitih vrsta.
Proteini imaju važnu ulogu u napajanju T-ćelija našeg tijela - sredstva koja napadaju bakterije koje mogu ući u naš krvotok i izazvati infekciju. Ako vam nedostaje dovoljan unos proteina, to može oslabiti vašu imunološku reakciju. Ishrana koja ne uključuje puno proteina stvara nas umornim, slabim, a sve ovo itekako utječe na naš imunitet.
Proteini koje jedete pomažu u popravljanju tkiva i borbi protiv virusnih ili bakterijskih infekcija. Ovi makronutrijenti čine okvir naših ćelija, stoga je njihov unos važan. Proteine možete dobiti iz mesa ali i iz hrane biljnog porijekla. Izvor proteina je manje važan. Bitno je da kroz ishranu unosite svih 9 aminokiselina kako bi se u tijelu gradili vlastiti proteini.
Ipak, nedostatak proteina je poprilično rijedak, te obično rezultira slabljenjem imuniteta. Unos previše proteina također može preopteretiti vaše bubrege, zbog čega će vaš imunitet također oslabiti. Najnovija istraživanja pokazuju da je prava količina proteina presudna da bi imunološki sistem bio zdraviji.
Koliko je proteina potrebno?
Većina ljudi konzumira više nego dovoljno proteina. Većina odraslih treba težiti dnevnom unosu od oko 0,8 do 1,2 grama proteina po kilogramu tjelesne težine, ili otprilike 55 do 80 grama proteina dnevno.
Koji su najbolji izvori biljnih proteina?
Što se tiče kvalitete proteina, najbolje je da unosimo one koji se lako probavljaju i sadrže svih 9 esencijalnih aminokiselina. Esencijalne aminokiseline su one koje se moraju unositi kroz cjelovite namirnice ili dodatke jer tijelo ne može stvoriti dovoljne količine.
Najbogatiji biljni izvori proteina obično su mahunarke poput soje, slanutka, graha i cjelovite žitarice poput kvinoje. Možete jesti i povrće, orašaste plodove, sjemenke i voće kako biste unosili proteine. Mnogi proteini na biljnoj bazi su nepotpuno, što znači da im nedostaje jedna ili više od 9 esencijalnih aminokiselina koje vaše tijelo ne može stvoriti samo.
