Dok jogurt važi za iznimno cijenjen mliječni napitak koji je ukusan i pritom vrlo zdrav, kefir ostaje pomalo zapostavljen, iako sa sobom nosi čak i više izvanrednih beneficija.
Kefir i dobre bakterije: Razlozi zbog kojih bi ovaj napitak trebao biti mnogo više cijenjen
Efikasniji od jogurta
Radi se o relativno sličnom napitku koji se pravi od kravljeg, kozijeg ili ovčijeg mlijeka, a koji također može biti i na biljnoj bazi kada se pravi od soje ili riže, pa čak i od kokosovog mlijeka ili kokosove vode.
Suština je uvijek ista, a to je fermentacija - isti onaj proces kojim se umnožavaju bakterije u sastavu, a koje imaju tako povoljan uticaj na ljudske probavne organe.
Kefir praktično u svom sastavu nosi između 10 i 34 kolonija "dobrih" bakterija ili probiotika, dok ih s druge strane u sastavu jogurta postoji tek od 2 do 7. Međutim, to nije sve jer ključna razlika koja se utvrdila kroz istraživanja jeste ta da bakterije iz kefira imaju sposobnost da se zakače za sluznicu crijeva i tu formiraju kolonije, umjesto da okončaju svoje životne procese ili jednostavno budu izbačene.
To omogućava kefiru da promijeni crijevnu mikrofloru i proizvede osjetne beneficije u sistemu probave i ukupnog zdravlja.
Vrlo važno je dodati i to da ovaj napitak zbog svoje potpuno izmijenjene strukture ne smeta ni osobama koje imaju razvijenu intoleranciju na laktozu, pa bi i one mogle osjetiti blagotvorna svojstva kefira.
Inače jedna uobičajna šolja kefira sadrži sljedeće nutritivne vrijednosti:
- 160 kalorija
- 10 grama proteina
- 12 grama ugljikohidrata
- 8 grama masnoće
